Prošlog vikenda u mnogim dijelovima Hrvatske padao je snijeg. Djeca su se sanjkala, a odrasli ponovno vadili najdeblje zimske jakne. Samo nekoliko dana kasnije temperature su skočile na proljetnih 15 stupnjeva. Debele zimske jakne zamijenile su lagane kožne, a organizam se morao prilagoditi gotovo preko noći.

Takve nagle vremenske promjene nisu bezazlene. Iako se čine kao obična meteorološka zanimljivost, brze oscilacije temperature, vlage i tlaka zraka predstavljaju stres za tijelo. Organizam se teško tako brzo prilagođava, osobito ako već imamo kronične tegobe, osjetljive dišne puteve ili slabiji imunitet.

Kako vremenske promjene utječu na zdravlje?

Vrijeme ne utječe samo na raspoloženje, nego i na rad našeg imunološkog, dišnog i krvožilnog sustava. Promjene temperature, vlažnosti i tlaka zraka mogu potaknuti niz simptoma, od umora i glavobolje do bolova u zglobovima i respiratornih tegoba.

Zašto nas hladno vrijeme čini gladnijima i kako se oduprijeti porivu

Naglo zahlađenje može nadražiti dišne puteve i pogoršati simptome astme i kroničnih plućnih bolesti. Suh zrak isušuje sluznicu nosa i grla, što smanjuje prirodnu zaštitu od virusa. Osim toga, tijekom hladnijih dana više vremena provodimo u zatvorenim prostorima. Lošija ventilacija i bliski kontakt s drugim ljudima povećavaju rizik od širenja respiratornih infekcija.

Freepik

S druge strane, nagli porast temperature opterećuje srce i krvne žile. Tijelo se mora prilagoditi novim uvjetima, što može dovesti do umora, dehidracije i pada koncentracije. Proljetne temperature donose i sezonu alergija. Povećana koncentracija peludi u zraku kod mnogih izaziva kihanje, začepljen nos, suzenje očiju i osjećaj opće slabosti, piše Cleveland Clinic.

Nagla kolebanja atmosferskog tlaka mogu izazvati ukočenost zglobova, migrene, bolove u sinusima, osjećaj nedostatka zraka i umor. Kod osoba s problemima unutarnjeg uha ili određenim neurološkim stanjima mogu utjecati i na ravnotežu. Visoka vlažnost može pojačati osjećaj težine i iscrpljenosti te pogoršati tegobe kod osoba s kroničnim bolestima. U takvim uvjetima lakše se razvijaju plijesan i alergeni. Niska vlažnost, pak, dodatno isušuje kožu i sluznicu, što može oslabiti prirodnu obranu organizma i povećati sklonost upalama.

Kako pomoći organizmu da se lakše prilagodi?

Iako ne možemo kontrolirati vrijeme, možemo ublažiti njegov učinak. Stručnjaci preporučuju redovitu hidrataciju, uravnoteženu prehranu bogatu svježim voćem i povrćem te dovoljno sna. Korisno je pratiti vremensku prognozu kako bismo se unaprijed pripremili, primjerice povećali unos tekućine kod suhog zraka ili se primjereno odjenuli tijekom naglog zahlađenja.

Fizička aktivnost, čak i u zatvorenom prostoru, jača imunološki sustav. Važno je i adekvatno se odijevati, osobito zaštititi glavu, ruke i stopala pri hladnijim danima jer kroz te dijelove tijela gubimo mnogo topline.

Pet jednostavnih navika koje znanost povezuje s boljim zdravljem i dugovječnošću

Nagle vremenske promjene, poput prijelaza sa snježnog vikenda na proljetnih 15 stupnjeva u samo nekoliko dana, predstavljaju stvaran fiziološki stres za organizam. Ako se u tim razdobljima osjećate umorno, razdražljivo ili sklonije prehladi, to nije slučajno. Tijelu je jednostavno potrebno vrijeme i podrška da se prilagodi.