Prijevremeni porod jedan je od vodećih uzroka smrtnosti novorođenčadi u svijetu, upozorava World Health Organization. Svake godine milijuni beba rode se prerano, a one najranjivije, rođene između 24. i 28. tjedna trudnoće, suočavaju se s iznimno visokim rizikom od smrti i dugoročnih zdravstvenih komplikacija. Upravo za tu skupinu djece liječnici u Europi razvijaju inovativno rješenje, umjetnu maternicu koja bi mogla revolucionirati neonatalnu skrb. Cilj ovog sustava je produljenje fetalnog razvoja za još nekoliko ključnih tjedana nakon prijevremenog poroda.

Znanstvenici otkrili: Bebe u majčinoj utrobi reagiraju na mirise i okuse!

Uređaj, koji su razvili neonatolozi s Radboud University Nijmegen Medical Centre u Nizozemskoj, sastoji se od zatvorenog sustava ispunjenog zagrijanom umjetnom amnionskom tekućinom. U tom okruženju dijete se ne izlaže zraku, što je ključno jer su pluća ekstremno nedonoščadi još uvijek nezrela i vrlo osjetljiva. Beba se u sustavu povezuje na umjetnu posteljicu koja osigurava kisik i hranjive tvari, oponašajući funkciju majčine posteljice. Time se nastoji očuvati prirodna fetalna cirkulacija i omogućiti nastavak razvoja u uvjetima što sličnijima onima u maternici, piše Euronews.

Zašto su dodatni tjedni presudni?

Liječnici naglašavaju da razlika između rođenja u 24. i 28. tjednu trudnoće može značiti razliku između života s teškim kroničnim posljedicama i znatno boljih dugoročnih ishoda. Samo četiri dodatna tjedna razvoja mogu znatno smanjiti rizik od problema s disanjem, infekcija, pothranjenosti i neuroloških oštećenja. Statistike Europske komisije pokazuju da se u Europi godišnje rodi oko 500.000 prijevremeno rođene djece. Što je porod raniji, to su veće šanse za ozbiljne komplikacije ili smrt.

Freepik

Jedan od najvećih izazova ovog postupka je sam trenutak poroda. Dijete mora biti rođeno carskim rezom kako bi se odmah, bez izlaganja zraku, moglo premjestiti u umjetnu amnionsku tekućinu. Time se sprječava spontano disanje koje može oštetiti nezrela pluća.

Nakon prijenosa, dijete mora biti povezano s umjetnom posteljicom u vrlo kratkom vremenu jer majčina posteljica prestaje funkcionirati odmah nakon poroda. Taj korak smatra se najkritičnijim u cijelom procesu.

Budućnost neonatalne skrbi

Projekt je trenutačno još u razvojnoj fazi, no slična istraživanja provode se i u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Znanstvenici vjeruju da bi ovakva tehnologija u budućnosti mogla značajno smanjiti smrtnost i dugoročne posljedice prijevremenog rođenja.

Prema podacima WHO-a, svakoga dana u svijetu umire oko 6.400 novorođenčadi, što čini gotovo polovicu svih smrti djece mlađe od pet godina. Ako se umjetna maternica pokaže sigurnom i učinkovitom u kliničkoj primjeni, mogla bi postati jedan od najvećih iskoraka u modernoj perinatalnoj medicini.