Zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, znanstvenici su identificirali dvije nove biološke podvrste multiple skleroze (MS), što bi moglo označiti velik iskorak u načinu dijagnosticiranja i liječenja ove složene bolesti. Novo otkriće otvara vrata personaliziranijem pristupu terapiji i nudi nadu milijunima ljudi diljem svijeta koji žive s ovom kroničnom neurološkom bolešću.

Istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta College London i istraživačkog centra Queen Square Analytics, temeljilo se na analizi podataka više od 600 oboljelih. U radu su kombinirani rezultati magnetske rezonancije i razine specifičnog proteina u krvi, neurofilament light chain (sNfL), koji se smatra pokazateljem oštećenja živčanih stanica, prenosi The Guardian.

Kako prepoznati multiplu sklerozu na vrijeme i zašto rana dijagnoza spašava kvalitetu života

Korištenjem naprednog modela umjetne inteligencije (AI), istraživači su identificirali dvije biološki različite podvrste multiple skleroze, koje se razlikuju prema načinu i brzini razvoja bolesti. Riječ je o prvom putu da je umjetna inteligencija korištena ne samo za analizu simptoma, već za prepoznavanje stvarnih bioloških obrazaca bolesti. Umjesto da se multipla skleroza promatra isključivo kroz kliničku sliku, znanstvenici su uz pomoć AI tehnologije identificirali različite biološke puteve bolesti, što otvara vrata preciznijem i personaliziranijem liječenju.

Dva različita obrasca bolesti

Kod prve skupine bolesnika, razina sNfL-a bila je povišena već u ranoj fazi bolesti, uz brže pojavljivanje oštećenja mozga, posebno u području corpus callosuma. Ovaj oblik pokazuje agresivniji tijek i brže napredovanje simptoma.

Freepik

Druga skupina pokazivala je sporiji razvoj bolesti. Kod tih pacijenata najprije su uočene promjene u dubokim dijelovima mozga, dok su povišene razine sNfL-a nastupale kasnije. Ovaj obrazac sugerira drugačiji biološki mehanizam i potencijalno drukčiji terapijski pristup.

Prema riječima glavnog autora studije, dr. Armana Eshaghija, ova otkrića potvrđuju da multipla skleroza nije jedinstvena bolest, već skup različitih bioloških procesa. “Razumijevanje tih razlika ključno je za pravovremeno i ciljano liječenje pacijenata”, istaknuo je.

Anton Debeljuh: Radiologinja je bila iznenađena što još uvijek hodam

Znanstvenici vjeruju da bi ovakav pristup mogao u budućnosti omogućiti liječnicima da točnije procijene rizik napredovanja bolesti i ranije primijene odgovarajuće terapije. Kod pacijenata s agresivnijim oblikom bolesti, to bi značilo brže uvođenje snažnijih lijekova, dok bi kod drugih pristup mogao biti prilagođen kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje terapijama.

Novi pogled na budućnost liječenja multiple skleroze

Prema riječima stručnjaka uključenih u istraživanje, dosadašnje klasifikacije multiple skleroze temeljile su se uglavnom na kliničkim znakovima, dok nova otkrića omogućuju dublje razumijevanje same prirode bolesti. To bi moglo promijeniti način na koji se pacijenti prate, liječe i dugoročno zbrinjavaju.

Iako je potrebno dodatno istraživanje prije nego što se novi pristupi uvedu u rutinsku kliničku praksu, rezultati već sada bude nadu da će buduće terapije biti učinkovitije, ciljanije i prilagođene stvarnim potrebama svakog pojedinca.