Kako piše znanstveni časopis Science Advances, novo istraživanje istraživača sa Sveučilišta Utah Health otvara važna pitanja o dugoročnim učincima ketogene prehrane na zdravlje metabolizma.

Ketogena dijeta, koja se temelji na vrlo visokom unosu masti i izrazito niskom unosu ugljikohidrata, posljednjih je godina postala iznimno popularna zbog brzog gubitka tjelesne mase i potencijalne koristi kod pretilosti i dijabetesa tipa 2. Ipak, većina dosadašnjih istraživanja bavila se kratkoročnim učincima, dok su dugoročne posljedice slabije istražene. Upravo zato znanstvenici su proveli dugotrajno istraživanje na miševima kako bi bolje razumjeli što se događa s organizmom nakon višemjesečne ketogene prehrane.

Kako je provedeno istraživanje?

Istraživački tim pratio je muške i ženske odrasle miševe koji su bili raspoređeni u četiri skupine, ovisno o vrsti prehrane. Jedna skupina bila je na zapadnjačkoj prehrani bogatoj mastima, druga na prehrani s malo masti i puno ugljikohidrata, treća na klasičnoj ketogenoj dijeti u kojoj gotovo sve kalorije dolaze iz masti, a četvrta na prehrani s malo masti, ali jednakim unosom proteina. Miševi su slobodno unosili hranu tijekom razdoblja od devet mjeseci ili dulje, a znanstvenici su pratili tjelesnu težinu, sastav tijela, razinu masnoća u krvi, nakupljanje masti u jetri te regulaciju šećera i inzulina. 

Mršavljenje na društvenim mrežama: Što je istina, a što marketing?

U usporedbi s miševima na zapadnjačkoj prehrani, oni na ketogenoj dijeti znatno su manje dobivali na tjelesnoj težini. Taj učinak zabilježen je i kod mužjaka i kod ženki. Međutim, detaljnija analiza pokazala je da se eventualni porast tjelesne mase uglavnom odnosio na povećanje masnog tkiva, a ne na mišićnu masu, što ukazuje na nepovoljne promjene u sastavu tijela.

Razvoj masne jetre unatoč stabilnoj težini

Unatoč sprječavanju debljanja, ketogena dijeta dovela je do ozbiljnih metaboličkih poremećaja. Već nakon nekoliko dana uočen je pojačan prijenos masnoća u krv i jetru, što je rezultiralo razvojem masne bolesti jetre.

Freepik

Posebno izražene promjene zabilježene su kod muških miševa, kod kojih su se razvili teški oblici masne jetre i poremećena funkcija jetre. Kod ženskih miševa takvo nakupljanje masti u jetri nije zabilježeno, što upućuje na moguće spolne razlike u metaboličkom odgovoru na ketogenu prehranu.

Problemi s regulacijom šećera u krvi

U početnim fazama ketogene prehrane miševi su imali snižene razine šećera i inzulina u krvi. Ipak, taj se učinak pokazao varljivim. Kada su nakon nekoliko mjeseci ponovno izloženi ugljikohidratima, došlo je do izrazito poremećene regulacije glukoze. Razina šećera u krvi naglo je rasla i ostajala povišena dulje vrijeme, što se smatra rizičnim stanjem. Analiza je pokazala da gušterača nije lučila dovoljno inzulina, vjerojatno zbog dugotrajnog stresa uzrokovanog visokom razinom masti. Dobra vijest je da se regulacija šećera djelomično oporavila nakon prestanka ketogene prehrane, što upućuje na mogućnost reverzibilnosti dijela promjena.

Bez proširenog probira prijeti nam sprječiv porast smrtnih slučajeva povezanih s bolestima jetre

Iako se rezultati dobiveni na miševima ne mogu izravno preslikati na ljude, istraživanje jasno upozorava na moguće dugoročne rizike ketogene dijete koji dosad nisu bili dovoljno razmotreni. Autori studije ističu da bi osobe koje razmišljaju o dugotrajnoj primjeni ketogene prehrane trebale pažljivo odvagnuti potencijalne koristi i rizike te se prije toga savjetovati s liječnikom ili nutricionistom.

Zaključno je da ketogena dijeta može imati kratkoročne prednosti u kontroli tjelesne mase, ali dugoročno može dovesti do poremećaja metabolizma masti, funkcije jetre i regulacije šećera u krvi, osobito ako se provodi bez stručnog nadzora.