Foto: Privatna arhiva Ane Ostojić, Freepik
Masna jetra bolest je od koje pati više od 33 posto svjetske populacije, dakle svaka treća osoba, pa se smatra i najraširenijom kroničnom bolešću jetre u svijetu. Masna jetra odnosi se na spektar kroničnih bolesti jetre koje karakterizira nakupljanje masnoće u jetrenim stanicama. One mogu napredovati do upale, ožiljkavanja jetre (fibroze), ciroze i raka jetre (hepatocelularnog karcinoma).
Može se razviti kao posljedica bolesti jetre povezanih s konzumacijom alkohola, kroničnih virusnih hepatitisa ili dugotrajnog uzimanja pojedinih lijekova. Ipak, većina će bolest prepoznati po njezinu najčešćem uzroku i starom nazivu NAFLD (engl. Non-alcoholic fatty liver disease), međutim 2023. godine došlo je do promjene kada su svjetska hepatološka društva dogovorila zamijenu novim imenom: metaboličkom disfunkcijom povezana steatotska bolest jetre (engl. Metabolic dysfunction–associated steatotic liver disease – MASLD). Novo ime mnogo bolje odražava središnju ulogu metaboličkih poremećaja u razvoju bolesti.
Intolerancija na laktozu: Kako prepoznati zašto vam mliječni proizvodi smetaju?
O ranim znakovima, načinima liječenja i mitovima povezanim uz bolest razgovarali smo s doc. dr. sc. Anom Ostojić, gastroenterologinjom-hepatologinjom u Referentnom centru Ministarstva zdravstva za kronične bolesti jetre, Zavodu za gastroenterologiju i hepatologiju KBC Zagreb - Rebro. Dr. Ostojić završila je napredno specijalističko usavršavanje iz područja hepatologije u vodećoj svjetskoj bolnici Cleveland Clinic u SAD-u, a također je članica Globalnog NASH/MASH Councila.
Veliki problem koji se povezuje s bolešću masne jetre je izostanak simptoma u početnim fazama, a ako se i pojave, često su nespecifični (malaksalost, umor ili nelagoda u desnom gornjem kvadrantu abdomena) pa se pripisuju drugim uzrocima.
“Posljedično, većina osoba s MASLD-om otkrije se slučajno, najčešće zbog abnormalnih nalaza jetrenih enzima u krvi, posebno povišenih vrijednosti ALT-a i AST-a, ili zbog nalaza „masnoće u jetri“ na ultrazvuku ili drugom snimanju (CT, MR). Znakovi uznapredovale bolesti jetre, poput žutice (ikterusa) ili nakupljanja tekućine u trbuhu (ascites), uglavnom se ne pojavljuju osim ako nije razvijena ciroza i/ili rak jetre”, kaže dr. Ostojić.
Freepik
Posebno je opasno to što se osobe s uznapredovalom bolešću jetre (najviše one s ožiljkavanjem jetre (fibrozom) i kompenziranom cirozom) mogu osjećati potpuno zdravo. Prve simptome često počinju osjećati kada već dođe do komplikacija pa ne čudi podatak da čak 70 posto osoba s kompenziranom cirozom nema nikakve simptome i bolest ostaje neotkrivena godinama.
Crijeva u rijetkim slučajevima mogu stvarati alkohol i izazvati osjećaj pijanstva
Kako bi se doskočilo ovom problemu trenutno se radi na probiru bolesnika koji boluju od šećerne bolesti tipa 2, pretilih pacijenata i onih s barem jednim dodatnim kardiometaboličkim rizičnim čimbenikom ili kod pacijenata s povišenim jetrenim enzimima da bi se procijenila prisutnost ožiljaka (fibroze): “Navedenim rizičnim skupinama bolesnika treba odrediti tzv. FIB-4 indeks, za što su potrebne vrijednosti AST, ALT, dob bolesnika i broj trombocita. Ovisno o rezultatima, moguće je daljnje praćenje uz strogu kontrolu komponenti metaboličkog sindroma ili se pacijent upućuje na daljnju obradu hepatologu.”
Glavni uzroci MASLD-a su metabolički poremećaji, nasljedna sklonost i čimbenici iz okoliša, a najvažniji pokretači su nakupljanje masnoće u području trbuha, inzulinska rezistencija te prisutnost obilježja metaboličkog sindroma (šećerna bolest tipa 2, pretilost, povišeni krvni tlak i poremećaj masnoća u krvi). Ovi čimbenici uzrokuju povećanje dotoka masnih kiselina u jetru pa potiču stvaranje masnoća u jetri te istovremeno smanjuju njihovu razgradnju, a to u konačnici dovodi do nakupljanja masti unutar jetrenih stanica i njihova oštećenja.
Freepik
“Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod nas je zabilježeno 339.953 osoba sa šećernom bolešću tipa 2, što čini oko 11,7 posto odrasle populacije. Nadalje, više od 64 posto odraslih osoba u našoj državi ima prekomjernu tjelesnu težinu odnosno debljinu”, upozorava dr. Ana Ostojić na alarmantne podatke koji se odnose na nas.
Još jedan veliki problem koji sugovornica naglašava, a kojim se potrebno pozabaviti, taj je što gotovo svako treće dijete do 9 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Ovaj podatak je jasan alarm i poziv na “buđenje” za kliničare i kreatore te nositelje politika.
Sjedilački način života i pekare nas uništavaju: Kako smo postali nacija koja se najmanje kreće?
“Bez proširenog probira i ranih intervencija prijeti nam sprječiv porast smrtnih slučajeva povezanih s bolestima jetre. Naime, ovi podaci jasno ukazuju na izrazito veliki broj osoba koje su u visokom riziku za razvoj MASLD-a, a samim time i njegovih vrlo ozbiljnih komplikacija poput fibroze, ciroze jetre, raka jetre ali i kardiovaskularnih bolesti”, kaže sugovornica.
Kao i kod mnogih bolesti, loša prehrana i konzumacija hrane sa zasićenim mastima i jednostavnim šećerima (posebno fruktozom) te nedostatak tjelesne aktivnosti mogu pospješiti razvoj masne bolesti jetre. Kada jedemo više nego nam je potrebno, dakle unosimo više energije nego smo je u mogućnosti potrošiti, dolazi do nakupljanja masti u jetri što u konačnici rezultira MASLD-om.
Freepik
Kako bi se masna bolest jetre liječila nužno je promijeniti životne navike, a to se odnosi na prehranu i količinu tjelesne aktivnosti. Mediteranska prehrana, kao što je poznato, smatra se najboljom dijetom za liječenje bolesti. Ovaj tip prehrane pokazuje najbolje dugoročne rezultate u smanjenju masnoće u jetri, smanjenju rizika od srčanih i metaboličkih bolesti te smanjenju smrtnosti kod osoba s MASLD-om.
Trening snage: Zašto je važan u prevenciji ozljeda i tretiranju postojećih bolova
“Najvažnije je da prehrana bude prilagođena osobi ali i kulturološki prihvatljiva, te usmjerena na gubitak tjelesne težine od najmanje 5 posto, a idealno 10 posto, uz izbjegavanje ultraprerađene hrane, smanjenje unosa zasićenih masti, šećera i alkohola, te povećanje unosa vlakana i zdravih masti”, pojašnjava dr. Ostojić kako je najbolje jesti kako bi se MASLD liječio.
Slađana Rumpl Tunjić: Kod osoba s reumatoidnim artritisom bol je prisutna i kada ju ne vidimo
Dakako, ne smije se zanemariti niti tjelesna aktivnost, a preporučuju se vježbe snage i aerobne vježbe. Bez obzira na način vježbanja, ono je izvrstan “lijek” koji poboljšava stanje jetre i povećava osjetljivost na inzulin. U aerobne vježbe o kojima govori dr. Ostojić spadaju vožnja bicikla, plivanje i brzo hodanje. Kada se izvode intenzitetom od najmanje 150 minuta tjedno mogu poboljšati kardiometaboličko zdravlje i smanjiti masnoće u jetri. Spomenute vježbe snage u koje se ubrajaju vježbe s vlastitom težinom i dizanje utega, često su veoma korisne onima koji ne mogu raditi aerobne vježbe (ljudi s ograničenom pokretljivošću).
Ovo je pitanje koje zanima velik broj ljudi pa je važno naglasiti da alkohol kod osoba s MASLD-om značajno utječe na napredovanje bolesti. Također, čak i mala konzumacija može povećati rizik od nekih vrsta raka. Ključno pitanje je zapravo “postoji li sigurna količina alkohola za osobe s kroničnom bolešću jetre?”
Freepik
Odgovor je jednostavan: Prema dosadašnjim istraživanjima - ne postoji.
Unatoč ranijim studijama koje su sugerirale da male količine alkohola možda nemaju štetan učinak, novija i dugotrajnija istraživanja pokazuju da i male količine alkohola mogu štetiti jetri, povećati rizik od raka jetre te usporiti njezin oporavak: “Preporučuje se potpuno izbjegavanje alkohola kod osoba s MASLD-om i drugim kroničnim bolestima jetre, jer ne postoji dokazana sigurna količina alkohola za jetru. To je naprosto „mit“ koji treba razotkriti.”
Korištenje dodataka prehrani kao što su antioksidansi i biljni pripravci (npr. kurkuma, resveratrol) ne preporučuje se za liječenje MASLD-a. Iako su neka provedena istraživanja pokazala blaga poboljšanja nekih laboratorijskih nalaza ili tjelesne težine, rezultati su neujednačeni i nepouzdani. Nikako se ne smije zaboraviti na to da postoje slučajevi u kojima je oštećenje jetre bilo povezano s uzimanjem kurkume ili kurkumina.
“Dakle, zbog nedostatka jasne koristi ali i mogućih rizika, dodaci prehrani i biljni pripravci ne smatraju se sigurnim ni učinkovitim liječenjem MASLD-a. Osnova liječenja i dalje ostaju zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i kontrola tjelesne težine”, odgovorila je dr. Ana Ostojić na pitanje o tome koliko su dodaci prehrani sigurni za pacijente.
Uzimanje dodataka prehrani: Kako izbjeći pogrešne doze i moguće zdravstvene rizike?
Također, istraživanja o probioticima, prebioticima i sinbioticima daju neujednačene rezultate: “Neke studije pokazuju manja poboljšanja jetrenih enzima, tjelesne težine ili količine masti u jetri, dok druge ne nalaze nikakav učinak. Glavni problem je što se u studijama koriste različiti pripravci, bakterijski sojevi i doze, a često se ne prate najvažniji ishodi, poput stvarnog oporavka jetre ili smanjenja fibroze. Zbog toga nije moguće dati jasne i pouzdane preporuke.”
Svakome tko se bori s bolešću jetre, dr. Ostojić poručuje da bi trebali usvojiti tri zdrave navike:
Koliko je bolest zapravo problematična te koliko se broj ljudi s njom bori, potkrepljuje činjenica da je i na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u rujnu 2025. godine MASLD bila jedna od glavnih tema. Brojne poznate zdravstvene organizacije (WHO, NIH, EK) govore o masnoj bolesti jetre kao o novoj globalnoj epidemiji koju je potrebno suzbiti.