Svake godine od tuberkuloze oboli gotovo 11 milijuna ljudi diljem svijeta. Unatoč tome, ova bolest često ostaje izvan medijske pozornosti – sve dok ne zakuca na vaša vrata. Svjetski dan tuberkuloze 2026. obilježava se pod sloganom „Da! Možemo iskorijeniti tuberkulozu: Predvođeni zemljama, pokretani ljudima."

Hrvatski Crveni križ pridružio se ovogodišnjoj kampanji pozivajući sve građane na veću svijest o prevenciji i ranom otkrivanju ove bolesti.

24. ožujka cijeli svijet obilježava Svjetski dan tuberkuloze. Nije slučajno odabran baš taj datum – upravo tog dana davne 1882. godine njemački liječnik Robert Koch objavio je revolucionarno otkriće: identificirao je uzročnika tuberkuloze, bakteriju štapićastog oblika poznatu kao Mycobacterium tuberculosis. To je otkriće postavilo temelje za dijagnozu i liječenje bolesti koja je tada harala cijelim svijetom. Na žalost, hara i danas.

Vraćaju li se zaboravljene bolesti? Dr. Venus o lepri, tuberkulozi i zdravlju stranih radnika

Brojke koje zastrašuju

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tuberkulozom se svake godine zarazi 10,7 milijuna osoba. Više od milijun ih ne preživi. Procjenjuje se da je čak četvrtina svjetske populacije zaražena tuberkulozom, što je čini epidemijom globalnih razmjera. Uz to, tuberkuloza je postala i najčešća pridružena zarazna bolest među HIV-pozitivnim osobama, od čega godišnje umire 150 tisuća oboljelih.

U Hrvatskoj situacija nije dramatična, ali nije ni za zanemariti. Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2024. godinu, u našoj je zemlji od tuberkuloze oboljelo 282 osobe, a 34 ih je umrlo.

Tko je najugroženiji?

Tuberkuloza može pogoditi svakoga, no određene skupine nose veći rizik. Radi se o starijim osobama, izbjeglicama, beskućnicima, zatvorenicima i ovisnicima, ali i o svima koji imaju oslabljen imunitet, pate od pothranjenosti ili šećerne bolesti. Siromaštvo, loši higijenski uvjeti, prenapučeni gradovi i zagađenje okoliša samo pogoduju širenju bolesti.

Kako prepoznati tuberkulozu?

Bolest se prenosi kapljičnim putem – dakle, zrakom koji udišemo. Najčešće zahvaća pluća, ali može napasti i kosti, bubrege te mozak. Simptomi su podmukli i razvijaju se postupno: kašalj, povišena temperatura, otežano disanje, gubitak apetita i tjelesne mase te kronični umor – i to sve dulje od tri tjedna.

Dodatnu opasnost predstavlja tzv. latentna infekcija, kod koje uzročnik miruje u tijelu bez ikakvih simptoma. Takva osoba nije zarazna, ali između 5 i 10 posto zaraženih ipak u nekom trenutku života razvije aktivnu bolest – ovisno o stanju imunološkog sustava.

Liječenje postoji – ali mora biti dosljedno

Dobra vijest jest da je tuberkuloza izlječiva bolest, pod uvjetom da se na vrijeme otkrije i pravilno liječi. Liječenje počinje dvomjesečnim boravkom u bolnici uz primjenu kombinacije lijekova, a nastavlja se još četiri mjeseca kod kuće. Ključna je dosljednost: nepravilno ili nedovršeno liječenje može dovesti do razvoja multirezistentnih oblika bolesti, otpornih na većinu ili čak sve dostupne lijekove. Tuberkulozni bolesnik koji se uopće ne liječi opasan je za svoju okolinu, a čak polovica neliječenih umire unutar pet godina.