Na 28. sjednici Odbora za ravnopravnost spolova predstavljeni su rezultati prvog hrvatskog istraživanja o utjecaju menstruacije i menopauze na poslovni život žena. Podaci su alarmantni: dok se radno okruženje polako mijenja, reproduktivno zdravlje i dalje ostaje strogo čuvana tajna unutar uredskih zidova, što izravno utječe na produktivnost i mentalno zdravlje zaposlenica.

Istraživanje, koje su provele Anamarija Tkalčec (CESI) i Petra Salarić (pstaboo) na uzorku od 632 ispitanice, pokazalo je da nevjerojatnih 94,4% žena smatra reproduktivno zdravlje tabuom. Taj se osjećaj stigme prelijeva u svakodnevnu praksu – tek svaka deseta žena o svojim poteškoćama otvoreno razgovara s nadređenima.

Između boli i profesionalizma

Simptomi s kojima se žene suočavaju nisu zanemarivi. Kod menstruacije dominiraju bolovi u trbuhu i leđima te umor, dok žene u (peri)menopauzi ističu nesanicu i noćno znojenje. Rezultat je u oba slučaja isti: smanjena koncentracija i osjećaj slabije radne sposobnosti.

HZJZ objavio nove podatke: Kako Hrvatice koriste ginekološku zaštitu i što najčešće liječe?

Ipak, umjesto podrške, mnoge se susreću s nerazumijevanjem. Iako većina nije doživjela izravnu diskriminaciju, dio ispitanica svjedoči o zadirkivanju, omalovažavanju i potpunom nedostatku empatije. U dva ekstremna slučaja, pritisak je bio toliki da je rezultirao otkazom.

„Lažni“ razlozi za izostanak

Sustavna podrška gotovo da ne postoji. Više od polovice ispitanica potvrdilo je da u njihovim tvrtkama nema nikakvih mjera pomoći. Posebno je indikativan podatak o korištenju slobodnih dana:

• 60% žena uopće ne koristi prilagodbe unatoč simptomima.

• 20% žena koristi bolovanje ili godišnji odmor, ali skriva stvarni razlog, navodeći druge okolnosti kako bi izbjegle stigmu.

Što radnice zapravo žele?

Kada je riječ o konkretnim rješenjima, žene su jasne. Najpoželjnije mjere su:

1. Rad od kuće tijekom najtežih dana menstruacije (14,1%) i menopauze (5,5%).

2. Fleksibilno radno vrijeme.

3. Plaćeno ili neplaćeno smanjenje radne satnice.

4. Osnovna higijenska infrastruktura (dostupnost uložaka u toaletima i regulacija temperature u prostoru).

Hrvatska kaska za Europom

Dok Hrvatska tek otvara ovu temu, zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva već imaju Nacionalni odbor za menopauzu i svjetske standarde sa smjernicama za poslodavce. Slične prakse provode i Španjolska, Švedska te Irska.

Potaknuti ovim nalazima, Odbor za ravnopravnost spolova, pod predsjedanjem Marije Lugarić, jednoglasno je zaključio da će do kraja 2026. godine održati tematsku sjednicu. Cilj je jasan: pretvoriti ove podatke u konkretne javne politike koje će zaštititi zdravlje i dostojanstvo žena na radnom mjestu.