Demencija je jedan od najvećih zdravstvenih izazova današnjice. Kako se životni vijek produljuje, sve je više ljudi koji se pitaju može li se njezin razvoj usporiti ili odgoditi. Redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i prestanak pušenja već se godinama smatraju važnim čimbenicima očuvanja zdravlja mozga, no posljednjih godina znanstvenici istražuju i može li učenje stranih jezika imati zaštitnu ulogu. Kako piše The Conversation, dosadašnja istraživanja upućuju na zanimljivu povezanost između višejezičnosti i sporijeg starenja mozga, no stručnjaci upozoravaju da rezultati nisu dovoljno jednoznačni da bi se moglo tvrditi kako učenje jezika sprječava razvoj demencije.

Šest ključnih koraka za prevenciju demencije: Što možete učiniti već danas?

U posljednjih nekoliko godina objavljeno je više istraživanja koja su pokušala odgovoriti na pitanje utječe li poznavanje više jezika na zdravlje mozga. U jednom od njih, čiji su rezultati predstavljeni na znanstvenoj konferenciji, osobe koje govore dva jezika imale su znakove sporijeg starenja mozga u odnosu na one koji govore samo jedan jezik. Kod ispitanika koji su govorili četiri jezika taj je učinak bio još izraženiji.

Slične rezultate pokazalo je i veliko europsko istraživanje provedeno na više od 86 tisuća ispitanika iz 27 zemalja. Prema njegovim rezultatima, osobe koje govore samo jedan jezik češće su pokazivale znakove ubrzanog starenja mozga u odnosu na višejezične ispitanike. Takvi rezultati potaknuli su znanstvenike da detaljnije istraže može li učenje jezika pomoći mozgu da dulje očuva svoje funkcije.

Zašto bi jezici mogli koristiti mozgu?

Jedno od mogućih objašnjenja temelji se na konceptu takozvane kognitivne rezerve. Riječ je o sposobnosti mozga da zahvaljujući bogatoj mreži živčanih veza dulje nadoknađuje promjene koje nastaju tijekom starenja ili zbog bolesti.

Učenje stranog jezika zahtijeva pamćenje novih riječi, razumijevanje gramatičkih pravila, prebacivanje između jezika i stalno aktiviranje različitih dijelova mozga. Stručnjaci smatraju da upravo takva mentalna aktivnost može pridonijeti stvaranju novih neuronskih veza i održavanju moždanih funkcija.

Zašto Alzheimer brže napreduje kod žena? Otkrivena ključna uloga jednog proteina

Osim toga, intenzivan mentalni rad povećava dotok krvi u aktivna područja mozga, čime se poboljšava opskrba kisikom i hranjivim tvarima. Upravo zato često se spominje načelo "koristi ili izgubi", prema kojem redovito mentalno vježbanje može pomoći očuvanju kognitivnih sposobnosti.

Ipak, učenje jezika nije jamstvo da ćete izbjeći demenciju

Unatoč ohrabrujućim rezultatima pojedinih istraživanja, znanstvenici upozoravaju da se višejezičnost ne može promatrati kao zaštita od demencije. Analize koje su objedinjavale rezultate većeg broja istraživanja pokazale su da osobe koje govore više jezika ne obolijevaju nužno rjeđe od demencije. Ono što je uočeno jest da se kod njih simptomi bolesti i postavljanje dijagnoze često odgađaju za dvije do pet godina.

Jedno od mogućih objašnjenja jest da razvijenije jezične i kognitivne sposobnosti omogućuju mozgu da dulje kompenzira prve promjene, pa se simptomi kasnije primjećuju, iako bolest može napredovati u pozadini. Istraživači ističu da je vrlo teško dokazati kako je upravo poznavanje više jezika razlog sporijeg kognitivnog propadanja.

Magnific

Naime, osobe koje govore više jezika često imaju i druge karakteristike povezane sa zdravijim starenjem. Nerijetko imaju višu razinu obrazovanja, češće čitaju, bave se drugim mentalno zahtjevnim aktivnostima, više vježbaju te imaju bolji pristup zdravstvenoj skrbi. Sve to može pridonijeti očuvanju zdravlja mozga, zbog čega je teško odrediti koliki je stvarni doprinos samog učenja jezika.

Dodatno, istraživanja provedena na migrantskoj populaciji nisu uvijek pokazala isti zaštitni učinak. Stručnjaci smatraju da na rizik od demencije snažno utječu i društveni uvjeti, obrazovanje, socijalna uključenost, kronični stres te opće zdravstveno stanje.

Što možemo zaključiti?

Iako dosadašnji rezultati sugeriraju da učenje stranih jezika može biti korisna mentalna aktivnost, trenutačno nema dovoljno dokaza da samo po sebi može spriječiti razvoj demencije.

Stručnjaci zato naglašavaju kako zdravlje mozga ovisi o nizu čimbenika. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, kvalitetan san, održavanje društvenih kontakata, cjeloživotno učenje i kontrola kroničnih bolesti zajedno mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. Učenje novog jezika može biti vrijedan dio takvog načina života, ali nije zamjena za ostale zdrave navike koje dokazano smanjuju rizik od kognitivnog propadanja.