Neki ljudi puše cijeli život, a nikada ne obole od raka pluća. Drugi nikada nisu zapalili cigaretu, a ipak dobiju tu bolest. Isto vrijedi i za sunce - neće svatko tko se izlaže suncu razviti rak kože. Zašto je tako, dosad je bila jedna od velikih zagonetki znanosti o raku.

Pokušavate prestati pušiti? Ovi savjeti i trikovi mogu povećati šanse za uspjeh

Nova studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature mogla bi ponuditi odgovor. Prema rezultatima istraživanja, ključ leži u genima koje smo naslijedili od roditelja.

"Studija nam daje fascinantan nagovještaj da bi naši naslijeđeni geni mogli imati velik utjecaj na to kako se rak razvija nakon oštećenja DNK", izjavio je Sam Godfrey iz organizacije Cancer Research UK, piše Euronews.

Isti rizik, različit ishod

Istraživači su otkrili da čak i relativno male razlike u naslijeđenim genima mogu promijeniti način na koji se tumor razvija nakon izloženosti istom oštećenju DNK koje uzrokuje rak. Drugim riječima, genetska podloga koju nosimo pomaže odrediti koje će mutacije "uhvatiti korijen", kako će se tumor razvijati i, možda, kako će reagirati na liječenje.

"Prvi put smo uspjeli pokazati u kojoj mjeri genetska podloga utječe i na procese mutacije i na putove koji vode do razvoja tumora", rekao je Duncan Odom, koji je vodio istraživanje na CRUK Cambridge Institute, a danas radi u Njemačkom centru za istraživanje raka (DKFZ) u Heidelbergu.

Kako je studija provedena

Znanstvenici su koristili četiri genetski različite skupine miševa kako bi oponašali raznolikost sličnu onoj kod ljudi. Potom su ih izložili istoj dozi poznatog karcinogena - dietilnitrozamina - tvari koja se nalazi u duhanskom dimu i nekim prerađenim namirnicama te je poznata po tome što oštećuje DNK u stanicama jetre i pokreće nastanak tumora.

Foto: Magnific

Iako su svi miševi primili istu dozu karcinogena u istoj dobi (15 dana) i pod istim uvjetima, kod njih se rak razvio različitim putovima, ovisno o genetskoj podlozi. Analizirano je gotovo 600 tumora kako bi se rekonstruiralo na koji su se način razvili.

Zanimljivo je da su mnogi tumori na kraju aktivirali iste biološke procese koji potiču rast raka, ali su do tog cilja stigli kroz različite mutacije i genetske promjene. To upućuje na to da naslijeđena DNK utječe ne samo na rizik od raka, nego i na sam način na koji se tumor razvija.

Što to znači za pacijente

Istraživači smatraju da bi otkriće moglo imati važne posljedice za probir (screening) na rak i za takozvanu personaliziranu medicinu - pristup liječenju prilagođen svakom pojedincu.

"Ako genetska podloga utječe i na rizik od raka i na razvojni put tumora, buduće strategije prevencije i probira morat će uzeti u obzir naslijeđenu genetiku i raznolikost populacije", izjavila je Sarah Aitken, docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, koja je također sudjelovala u istraživanju.

Naslijeđeni geni, dodaje, mogli bi utjecati i na to kako pacijenti reagiraju na terapije usmjerene na DNK tumora, uključujući neke oblike kemoterapije i radioterapije. "Vjerojatno će se način na koji ljudi reagiraju na lijekove protiv raka razlikovati ovisno o naslijeđenoj genetici, pa ćemo možda morati prilagoditi dijagnostiku i liječenje tome", rekla je Aitken.

Ako se ovi nalazi potvrde i kod ljudi, mogli bi otvoriti vrata pristupu liječenju i procjeni rizika koji su više prilagođeni svakom pojedincu.

"Potrebno nam je još istraživanja prije nego što shvatimo što to znači kod ljudi, no ovo otkriće moglo bi promijeniti naše razumijevanje toga kako rak nastaje i dovesti do snažnijih i preciznijih načina borbe protiv raka", zaključio je Godfrey.

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.