Istraživači s Medicinskog fakulteta Harvardova sveučilišta i suradnih institucija otkrili su biološki mehanizam koji objašnjava zašto masna jetra povećava rizik od srčanog udara. Radi se o jednom od dosad najvećih kliničkih ispitivanja na tu temu, a rezultati su objavljeni u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology.

Što je masna jetra i koliko je česta?

Masna jetra, medicinski nazivana hepatična steatoza, stanje je u kojem se u stanicama jetre nakuplja previše masti.

Masna jetra može ugroziti zdravlje – kontrolirajte je ovim jednostavnim životnim navikama

Nije rezervirana za osobe s ozbiljnim zdravstvenim problemima — procjenjuje se da njome boluje između 30 i 40 posto odrasle populacije. Dugo se smatralo da je to isključivo problem jetre, no nova istraživanja mijenjaju tu sliku.

Što je pokazala studija?

U istraživanju je sudjelovalo 3.637 pacijenata koji su bili upućeni na pregled srca zbog bolova u prsima, u sklopu multicentrične studije PROMISE koja je obuhvatila 193 klinička mjesta diljem Sjeverne Amerike. Svim pacijentima učinjen je CT srca — ista snimka koja je, usputno, omogućila i procjenu stanja jetre.

Foto: Magnific

Nešto više od četvrtine pacijenata imalo je masnu jetru.

Ključni nalaz: pacijenti s masnom jetrom imali su 24 posto više tzv. mekih plakova u koronarnim arterijama (krvnim žilama srca) u usporedbi s onima bez te dijagnoze — čak i nakon što su uzeti u obzir faktori poput pretilosti i poznatih srčanih rizika.

Zašto su "meki plakovi" opasni?

Plakovi su naslage masnoće i drugog materijala koje se nakupljaju na unutarnjim stijenkama krvnih žila. Postoje dvije vrste: kalcificirani (tvrdi) i nekalcificirani (meki, bogati kolesterolom). Meki plakovi su opasniji jer su skloniji pucanju — a kada puknu, mogu izazvati začepljenje arterije i srčani udar.

Koji je rizik u praksi?

Praćenjem pacijenata kroz otprilike dvije godine utvrđeno je da je 4,1 posto osoba s masnom jetrom doživjelo ozbiljan srčani događaj — srčani udar, smrt ili hospitalizaciju zbog bolova u prsima uzrokovanih smanjenjem protoka krvi do srca. Kod pacijenata bez masne jetre taj je udio iznosio 2,5 posto.

Masna jetra: Koji simptomi bolest otkrivaju i kojim se pretragama ona dokazuje?

Nakon što su uzeti u obzir svi poznati srčani rizici, masna jetra bila je povezana s 69 posto većim rizikom od ozbiljnog srčanog događaja. Nakupljanje mekih plakova objašnjava oko 11 posto tog povišenog rizika, što znači da postoje i drugi, još neidentificirani mehanizmi kojima masna jetra šteti srcu.

Što to znači za pacijente?

Autori istraživanja ističu da CT srca, koji se ionako rutinski koristi za procjenu stanja koronarnih arterija, može istovremeno otkriti i masnu jetru. To bi omogućilo ranije prepoznavanje pacijenata kojima je potrebna agresivnija prevencija.

„Masna jetra može se otkriti na rutinskim CT snimkama srca i mogla bi pomoći u usmjeravanju ranijeg, ciljanijeg preventivnog liječenja", rekao je prvi autor studije Jan Brendel, istraživač na Medicinskom fakultetu Harvarda.

Važna napomena: istraživači ne preporučuju naručivanje CT snimki isključivo radi otkrivanja masne jetre — već korištenje informacije kada je ona već dostupna iz kardiološke obrade.

Što slijedi?

Istraživači pozivaju na buduće studije koje bi ispitale mogu li lijekovi poput statina ili novijih lijekova za mršavljenje i dijabetes (tzv. GLP-1 agonisti, poznati pod komercijalnim nazivima Zepbound i Wegovy) usporiti ili zaustaviti nastanak opasnih plakova u pacijenata s masnom jetrom. Za sada, klinički pokusi koji bi to potvrdili još nisu provedeni.