Intervju s Gerardom Sanchezom, stručnjakom za okoliš i zdravlje pri Europskoj agenciji za okoliš (EEA), izvorno je objavljen na portalu Technology Networks. U nastavku donosimo najvažnije dijelove razgovora.

Praćenje razina zagađenja složen je zadatak i za jednu državu, a kamoli za cijeli kontinent. Upravo time bavi se Europska agencija za okoliš (EEA), osnovana 1993. godine kao neovisna institucija Europske unije. Agencija ima sjedište u Kopenhagenu, zapošljava oko 300 ljudi, ali svoju snagu temelji na širokoj mreži stotina stručnjaka iz svih država članica EU-a te partnerskih zemalja poput Turske i država zapadnog Balkana.

Prema riječima Gerarda Sancheza, glavne aktivnosti EEA-e obuhvaćaju područja okoliša, klimatskih promjena i zdravlja. Agencija analizira podatke koje dostavljaju nacionalne institucije i na temelju njih izrađuje sveobuhvatne izvještaje, poput petogodišnjeg izvještaja „State of the European Environment“, koji donosi pregled stanja zagađenja i njegovog utjecaja na zdravlje i klimu.

Glavni zagađivači u Europi

Sanchez ističe kako EEA već desetljećima prati najvažnije zagađivače zraka - sitne čestice, ozon i dušikov dioksid. „To su tvari koje imaju najveći negativan utjecaj na zdravlje Europljana,“ objašnjava. Njihovi izvori detaljno se nadziru kroz EU Direktivu o industrijskim emisijama, koja obvezuje velike industrijske pogone na prijavu emisija u zrak, vodu i tlo.

Osim zraka, sve veću zabrinutost izazivaju tzv. vječne kemikalije (PFAS). „Nalazimo ih u zabrinjavajućim koncentracijama u mnogim vodama i uzorcima iz okoliša. Oni se nakupljaju i u ljudskom tijelu, a njihovi štetni učinci na zdravlje sve su jasniji,“ naglašava Sanchez.

Velik problem predstavlja i buka. „Ona je drugi najveći okolišni rizik za zdravlje u Europi, odmah nakon onečišćenja zraka,“ navodi. Povezana je s bolestima srca i krvnih žila, mentalnim zdravljem te smanjenom sposobnošću djece da uče i koncentriraju se. Najveći izvor buke je cestovni promet, a zatim željeznice i zrakoplovi.

Mjerenja i dostupnost podataka

Prema Sanchezu, jedno od ključnih pitanja je kako i gdje se prikupljaju podaci. „Ponekad istraživači ulažu puno napora u razvoj sve preciznijih metoda mjerenja na istim mjestima. Ali nama bi puno više značilo kada bi bilo više mjernih točaka na različitim lokacijama , to nam daje realniju sliku rizika.“

Opasan trend: Rak pluća sve češći kod žena koje nikada nisu zapalile cigaretu! 

Kod zraka situacija je povoljnija. Postoji velika mreža za praćenje kvalitete zraka, a podaci se već sada mogu modelirati na razini od 1x1 kilometar za cijelu EU, dok se radi na još detaljnijem prikazu na 100x100 metara. „To je priča o uspjehu,“ kaže Sanchez. S druge strane, podaci o buci sustavno se prikupljaju samo u ograničenom broju gradova, što ostavlja veliku prazninu.

Trendovi kroz desetljeća

„Priča o zagađenju zraka u Europi u velikoj je mjeri priča o uspjehu,“ naglašava Sanchez. Koncentracije lebdećih čestica znatno su pale, što je vrlo važno jer su one među najopasnijim zagađivačima za ljudsko zdravlje. Kod ozona, međutim, takav trend ne postoji, očekuje se i pogoršanje zbog klimatskih promjena i jačeg sunčevog zračenja, osobito u južnoj Europi.

Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve do 2030. godine. Primjerice, smanjenje zdravstvenih posljedica onečišćenja zraka za 55% do 2030. „Taj je cilj na dobrom putu,“ kaže Sanchez. „No cilj smanjenja kroničnih zdravstvenih posljedica od prometne buke nije na zadovoljavajućoj razini.“

Uzroci i rješenja

Na pitanje što je dovelo do smanjenja onečišćenja zraka, Sanchez odgovara da je djelomično riječ o deindustrijalizaciji, ali važniju ulogu imaju tehnologija i politika. „Posebno u automobilskoj industriji, gdje su europske regulative imale veliki utjecaj,“ pojašnjava.

Rješenja se razlikuju od zemlje do zemlje. U istočnoj Europi problem često dolazi iz industrije i kućnog grijanja. „Tamo bi plinifikacija ili elektrifikacija grijanja mogla značajno pomoći. Vidjeli smo primjere takvih napora u Sjevernoj Makedoniji i drugim balkanskim državama,“ kaže Sanchez.

U prometu prelazak na električna vozila smanjuje emisije, ali ne rješava problem buke. „Veliki dio buke dolazi od guma i same ceste, a ne od motora,“ objašnjava.

Utjecaj klimatskih promjena

Klimatske promjene dodatno pogoršavaju postojeće probleme. „One povećavaju razinu ozona, utječu na dostupnost vode i koncentracije određenih kemikalija u vodenim tijelima. Drugim riječima, one multipliciraju izloženost zagađenju,“ upozorava Sanchez.

Izvještaji EEA-e pokazuju da su europske politike i tehnološki napredak donijeli značajna poboljšanja, osobito kada je riječ o zraku. Međutim, problemi poput ozona, buke i štetnih kemikalija i dalje su ozbiljan izazov, a klimatske promjene prijete dodatnim pogoršanjem.

„Najveći napredak možemo postići ako zemlje i gradovi uvedu konkretne planove smanjenja buke i onečišćenja. Kada se to dogodi, zdravstveni će se učinci brzo vidjeti,“ zaključuje Sanchez.

Ana A.