AI4Health.Cro
Pregled bebe na daljinu i još pet hrvatskih projekata koji spajaju tehnologiju i zdravlje
Foto: AI4health.Cro
Najlakši dio inovacije u zdravstvu jest pokazati ideju na pozornici. Teži počinje poslije – kad rješenje mora dokazati da doista radi na pacijentu, proći kliničko testiranje, regulativu i kibernetičku sigurnost te pronaći ulagača.
U Zagrebu se odlučuje tko ima najbolji AI alat za borbu s dijabetesom
Upravo na tom dijelu puta AI4Health.Cro je u protekle tri godine pružiio više od 2.000 usluga digitalne transformacije za više od 50 tvrtki i 30 organizacija, uz oko 100 testiranja prije ulaganja, povezujući HealthTech tvrtke i startupe sa zdravstvenim ustanovama, stručnjacima, podacima, infrastrukturom i ulagačima. Na završnoj konferenciji prve faze projekta u Zagrebu šest je korisnika pokazalo kako to izgleda u praksi.
Kad liječnik ne mora tipkati
Startup Curativa razvija sustav koji tijekom pregleda snima razgovor liječnika i pacijenta i radi izravnu transkripciju, što liječniku krati vrijeme i omogućuje mu da se potpuno posveti pacijentu. Iz razgovora izdvaja najvažnija klinička zapažanja i automatski generira prijedlog medicinskog nalaza. Cilj je smanjiti administraciju, odnosno – kako je opisao Dominik Bubo iz Curative – potrebu liječnika za pretipkava na računalu razgovor s pacijentom.
Snimke se, tvrdi, ne pohranjuju: koriste se samo tijekom konzultacije i nakon nje brišu. Nalaz uvijek prolazi liječnikovu provjeru. "Aplikacija kao takva nije zamjena za liječnika, već njegov suplement," rekao je Bubo. Projekt je u fazi pilot-testiranja u nekoliko klinika, nakon čega slijedi faza komercijalizacije.
Beba pred kamerom
Sustav SEND, koji TIS grupa razvija u suradnji s Poliklinikom Sabol, služi za rano otkrivanje neurorazvojnih odstupanja kod dojenčadi. Umjetnom inteligencijom procjenjuje kvalitetu spontanih pokreta djece, uglavnom u dobi od dva do tri mjeseca, iz video snimki. Najveća je prednost što roditelji mogu iz vlastitog doma snimiti dijete kako se vrpolji i poslati video liječnicima – čime se izbjegava dolazak cijele obitelji u ustanovu, a pokreti djeteta u poznatom su okruženju spontaniji.
Liječnici i dalje pregledavaju snimke, a njihove su analize tijekom razvoja služile za treniranje modela. "Nije tu umjetna inteligencija ta koja sama mijenja doktora, nego je ona podrška doktoru," naglasio je Karlo Franić. Istraživanje i razvoj su završeni, a sustav je sada u postupku certificiranja kao softvera za medicinski proizvod.
Snimke pod povećalom
Tvrtka Krunoslava Vinickog razvila je softver za mikroskopiju koji već koristi dio bolnica, uglavnom u patologiji i citologiji. AI modeli, kažu, uklanjaju optičke aberacije i daju veću rezoluciju od konkurencije. Tvrtka bilježi oko 300.000 eura prihoda i, za razliku od većine na konferenciji, već prodaje. Softver, kaže Vinicki, pokriva više segmenata – uz patologiju i citologiju, tu su biokemija te takozvana izvantkivna područja (analiza materijala).
Skeptičan je prema rješenjima koja jure za velikim partnerima: "Nije problem razviti super softver, problem je ima li to rješenje klijente."
Dvije minute za psihu
Psihološki centar Juranić razvija 14-dnevni program mentalne podrške koji korisnici dobivaju e-mailom, dio šireg modula Mental Boost unutar aplikacije Savjeti psihologa. Poticaj je, kaže Ida Juranić, nacionalno istraživanje raspoloženja Hrvatske psihološke komore koje se provodi od 2017.: prema tim podacima svaki je četvrti ispitanik u uzorku psihološki uznemiren.
Program je namijenjen ljudima koji se teško zaustavljaju i stalno razmišljaju o obavezama, a dnevno traži oko dvije minute. "Ovaj program nije još jedna obaveza, nego je trenutak za sebe," rekla je Juranić. Korištenje počinje skeniranjem QR koda i kratkim upitnikom koji provjerava je li korisnik kandidat za program. Ako jest, svakodnevno mu stiže stručni sadržaj koji ga, Juranićinim riječima, potiče da „stane na loptu“. Aplikacija još nije dovršena; projekt je u fazi validacije i razvoja MVP-a (minimalno održivog proizvoda) te prikupljanja sredstava.
Hladna plazma za kućnu njegu
Tvrtka Plazma Glow, koju vodi Lejla Barić, razvila je kućni uređaj Eeya temeljen na hibridnoj hladnoj plazmi – tehnologiji koja je, tvrde, izmišljena u Hrvatskoj i patentirana na razini Europske unije. Uređaj kombinira šest učinaka za njegu kože i namijenjen je kućnoj, neinvazivnoj uporabi.
Barić je izričito naglasila da nije riječ o medicinskom, nego o wellness proizvodu za njegu kože: "To su ozbiljno različite stvari od medicinskog, zato to više volim naglasiti." Dok slični uređaji obično objedinjuju jedan ili dva učinka, Eeya ih, kaže, ima šest. Ideju je potaknuo očekivani rast potražnje za uređajima za kućnu uporabu – prema dostupnim istraživanjima oko 11 posto godišnje do 2030. – kao i mogućnost da se skrati čekanje na pojedine tretmane i da si korisnik tijekom dana odvoji pet minuta za njegu kože. Tvrtka najavljuje suradnju s proizvođačem prirodne kozmetike Mirta i aplikaciju koja bi preporučivala trajanje i vrstu tretmana, a uređaj bi mogao biti spreman za tržište do kraja godine ili početkom sljedeće: "Mislimo da smo u foto-finišu."
Tko čuva pacijentove podatke
Šesto se rješenje bavi preduvjetom za sva ostala – sigurnošću i privatnošću zdravstvenih podataka. Platforma objedinjuje uloge službenika za zaštitu podataka, IT sigurnosti, zdravstvenih djelatnika i uprave te prati kamo podaci putuju i tko ih obrađuje. Namijenjena je prije svega velikim bolnicama s mnoštvom računala i softvera.
Predstavnik tvrtke slikovito je opisao zašto je to važno – jedan podatak upisan u sustav, kaže, može otputovati na desetke mjesta, i to u više država: "Kad ga upišete u jedno polje, on ode ili na jedno mjesto ili na 30 mjesta ili na još 18 mjesta u drugim državama u svijetu." Riječ je, dodaje, o integracijskom softveru koji prepoznaje procese unutar bolnica te pojednostavljuje razmjenu podataka i vođenje evidencija. Rješenje je u fazi validacije u bolnicama, a spremno bi, najavljuju, trebalo biti do kraja godine.
Najveće pitanje: tko smije koristiti podatke
Uz pojedinačna rješenja, konferencija je otvorila pitanje koje će, procjenjuje AI4Health.Cro, presudno oblikovati budućnost medicinskog AI-ja: kako inovatorima omogućiti siguran pristup kvalitetnim zdravstvenim podacima uz jasna pravila i zaštitu privatnosti pacijenata.
Organizacija je zato objavila i bijelu knjigu (engl. white paper) o sekundarnoj uporabi zdravstvenih podataka, s preporukama za zdravstveni sustav, istraživače, javne institucije i tehnološke tvrtke. Tema postaje osobito važna uoči primjene Europskog prostora zdravstvenih podataka (EHDS), europskog okvira koji uređuje razmjenu i uporabu zdravstvenih podataka.
AI4Health.Cro najavio je i nastavak rada: osigurao je financiranje za novu trogodišnju fazu, s ciljem da još više digitalnih i AI rješenja prijeđe put od prototipa do stvarne primjene u hrvatskom zdravstvu.
Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.
Podijeli: Facebook Twiter
