Europska komisija danas je predstavila EU KIDS Act, prijedlog zakona kojim želi bitno pooštriti pravila o tome kako djeca u Europskoj uniji koriste društvene mreže. Ako prijedlog prođe, popularne društvene mreže na kojima djeca danas provode sate više neće smjeti otvarati račune najmlađima, a granica za samostalni profil pomaknut će se na 15 godina.

Psihologinja upozorava: “Cyberbullying je često opasniji od nasilja uživo”

Zakon je tek uvršten u proceduru. Prijedlog Komisija tek šalje Europskom parlamentu i Vijeću na raspravu i usvajanje. No ako bude usvojen, donio bi neke od najstrožih pravila za zaštitu djece na internetu.

Tri dobne granice koje mijenjaju sve

Prijedlog uvodi jasnu podjelu prema dobi djeteta:

• Djeca od 3 do 13 godina ne bi smjela pristupati društvenim mrežama. Mogla bi koristiti samo posebno prilagođene servise za dijeljenje videa, i to isključivo preko računa kojim upravlja roditelj ili skrbnik. Izloženost bi bila ograničena na najviše sat vremena dnevno.
• Djeca od 13 do 15 godina ne bi mogla imati samostalan račun, nego bi pristupala preko takozvanih mini računa povezanih s roditeljskim. Roditelji bi tako mogli ograničiti kontakte i vrijeme koje dijete provodi na mreži — također na najviše sat dnevno.
• Mladi od 15 godina naviše mogli bi samostalno otvoriti račun na društvenoj mreži.

Kraj beskonačnom skrolanju i trikovima koji "vuku" djecu

Drugi značajan dio prijedloga odnosi se na sam dizajn aplikacija. Komisija predlaže zabranu niza značajki koje, kako navode, namjerno zadržavaju djecu pred ekranom.

Konkretno, zabranili bi se beskonačno skrolanje bez točke zaustavljanja, nagradni trikovi koji potiču dijete da ostane duže, te obavijesti (push notifikacije) tijekom noći, dok djeca spavaju. Zabranili bi se i algoritamski feedovi koji, kako Komisija upozorava, uvlače maloljetnike u takozvane "zečje rupe" - spirale sve štetnijeg sadržaja.

Foto: Magnific

Posebno se spominju i AI pratitelji i chatbotovi (računalni programi koji simuliraju razgovor s čovjekom). Prema prijedlogu, oni bi za maloljetnike morali biti isključeni i ne bi smjeli oponašati međuljudske odnose na način koji kod djeteta stvara emocionalnu ovisnost.

Profili maloljetnika bili prema zadanim opcijama bili privatni, uz isključenu lokaciju, kameru i mikrofon. Također bi morali imati jednostavnu opciju za maloljetnike da blokiraju i utišaju korisnike, učinkovite alate za upravljanje vremenom i sigurne sustave preporuka koje maloljetnici mogu kontrolirati, podešavati i resetirati.

Kako dokazati koliko dijete ima godina?

Jedno od najosjetljivijih pitanja jest provjera dobi. Prijedlog predviđa da bi mreže i trgovine aplikacijama morale koristiti alate za provjeru dobi. Komisija ističe da bi se za to mogla koristiti posebna EU aplikacija koja, kako navode, ne pohranjuje osobne dokumente ni biometrijske podatke.

Kod otvaranja novih računa provjera bi bila obavezna, dok bi se za postojeće račune dob procjenjivala na temelju posrednih pokazatelja, primjerice datuma otvaranja računa ili podataka o kreditnoj kartici.

Teret dokazivanja prebacuje se na platforme

Možda i najvažnija promjena jest ta da prijedlog okreće teret dokazivanja. Do sada su korisnici i regulatori morali dokazivati da je nešto štetno. Ako ovaj zakon prođe, platforme bi same morale dokazati da su njihove usluge "sigurne po dizajnu".

Velike platforme morale bi Komisiji i neovisnom revizoru predati plan usklađivanja, a u slučaju kršenja pravila predviđeni su ubrzani postupci u kojima bi Komisija istrage trebala zaključiti u roku od 90 dana.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da su djeca danas okružena najsofisticiranijom tehnologijom ikad stvorenom - tehnologijom koja, kako je rekla, nikad nije osmišljena s njihovom dobrobiti na umu. Cilj je, dodala je, vratiti roditelje "u vozačko sjedalo" i dati im alate da djecu vode kroz sigurniji digitalni svijet.

Prema podacima na koje se poziva Komisija, čak 92 posto Europljana smatra da je dodatna zaštita djece na internetu jedan od prioriteta.