Ministarstvo zdravstva oglasilo se u četvrtak priopćenjem u kojem odgovara na zabrinutost dijela logopeda, uglavnom iz privatnog sektora, koji u javnosti upozoravaju na izazove u provedbi Zakona o logopedskoj djelatnosti. Iz Ministarstva poručuju da razumiju njihove brige, ali da otvorena pitanja treba rješavati razgovorom, a ne "dodatnim produbljivanjem razlika u javnom prostoru".

Milanović primio logopede: Novi zakon jača dostupnost logopedske skrbi

Ministarstvo ističe da je riječ o struci koja je važna u sustavu i čiji logopedi svakodnevno pomažu djeci i njihovim obiteljima. Istodobno naglašava da se Ministarstvo zalaže za otvorenu, argumentiranu i konstruktivnu raspravu.

Što muči privatne logopede

Podsjetimo, iz Hrvatske asocijacije logopeda poduzetnika (HALP) na prosvjedu ispred Ministarstva zdravstva upozorili su da bi zbog novog zakona i pratećih minimalnih tehničkih uvjeta više od 7000 korisnika, većinom djece, moglo ostati bez mjesta na kojem danas primaju terapiju. Prema njihovoj anketi, više od 40 posto privatnih logopedskih subjekata izjavilo je da ne može zadovoljiti uvjete i da će u srpnju 2027. prestati s radom.

Sporni su prije svega zahtjevi za prostor: soba od najmanje 12 četvornih metara, čekaonica od devet, dva sanitarna čvora, vrata široka 90 i strop visok 260 centimetara, iako logoped u individualnoj terapiji radi sam s korisnikom.

„Kvalitetu terapije određuju stručnost logopeda, a ne građevinske norme…“, poručila je dopredsjednica HALP-a Adela Parać Kukec. Logopedi su pokrenuli peticiju i Ustavnom sudu podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona. Kao poseban problem ističu nejednake rokove: javne ustanove za prilagodbu imaju tri godine, a privatnim praksama koje ne ispune uvjete pravo na rad prestaje nakon dvije.

Zakon koji je struka godinama tražila

Prema navodima Ministarstva, donošenjem zakona, u čijoj je izradi sudjelovala i struka, napravljen je "povijesni iskorak" u zaštiti djece i svih osoba kojima je potrebna logopedska pomoć. Logopedska djelatnost tako je, nakon dugogodišnjih zahtjeva samih logopeda, konačno zakonski uređena.

Cilj je, kažu, jača sigurnost korisnika, zaštita profesionalnih standarda i kvalitetniji okvir za rad logopeda. Iz Ministarstva priznaju da svako novo zakonsko uređenje otvara pitanja o tome kako će se pojedine odredbe primjenjivati u praksi i u kakvim će uvjetima logopedi raditi, no smatraju da ih treba sagledavati činjenično i u dijalogu sa strukom.

Iz gospodarstva u zdravstvo

Jedna od ključnih promjena odnosi se na uvjete u kojima logopedi rade. Do sada su se za njih primjenjivali uvjeti osnivanja djelatnosti iz područja gospodarstva, a novim zakonom postali su obveznici prilagodbe standardima zdravstvene struke.

Zato je, navodi Ministarstvo, u tijeku izmjena pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za obavljanje zdravstvenih djelatnosti, koji će obuhvatiti i logopediju. Riječ je, kako pojašnjavaju, o širem procesu usklađivanja uvjeta rada s potrebama i standardima zdravstvenog sustava.

Ministarstvo kao jedan od važnih ciljeva navodi veću dostupnost logopedske skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući mogućnost ugovaranja logopedskih usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Najavljuju i da će osnivanje Hrvatske komore logopeda pridonijeti razvoju struke, jačanju profesionalne odgovornosti i kvalitetnijoj stručnoj podršci.

Čekanje na terapiju – problem koji traži sve

Ministarstvo u priopćenju priznaje i izazov čekanja na logopedsku uslugu. Smanjivanje lista čekanja, poručuju, zahtijeva suradnju javnih zdravstvenih ustanova, privatnih pružatelja usluga, strukovnih tijela i svih drugih dionika.

„Tu trebamo djelovati svi. Svaki stručnjak koji može pridonijeti većoj dostupnosti i kontinuitetu terapije važan je dio rješenja“, navode iz Ministarstva.

Sve najavljene aktivnosti, ističu, dio su zajedničkog nastojanja da djeca i njihove obitelji lakše i pravodobnije dođu do pomoći, bez obzira na to traže li je u javnom ili privatnom sektoru.

Ministarstvo cilj sažima kao osiguravanje visoke razine stručnosti i sigurnosti, što izravno utječe na ishode liječenja, uz očuvanje kvalitetnih uvjeta rada logopeda i veću dostupnost usluga.

„U središtu svih naših aktivnosti mora ostati dijete – njegove potrebe, pravodobna podrška i mogućnost da dobije kvalitetnu logopedsku skrb onda kada mu je potrebna i što bliže mjestu stanovanja“, poručuju iz Ministarstva.