Za mnoge osobe koje boluju od astme, kraj ljeta ne donosi olakšanje, već upravo suprotno – pogoršanje simptoma poput pojačanog kašljanja, stezanja u prsima, otežanog disanja i osjećaja nedostatka zraka. Iako se ti problemi često pripisuju sezonskim promjenama, jedan od glavnih krivaca zapravo je ambrozija – biljka čija je pelud jedan od najjačih prirodnih alergena.

Osim što izaziva uobičajene alergijske reakcije poput rinitisa i konjunktivitisa, ambrozija može ozbiljno utjecati i na dišni sustav, pogoršavajući stanje kod osoba s astmom ili potičući njen razvoj kod osjetljivih pojedinaca.

Ova invazivna biljka, poznata po snažnom alergijskom potencijalu, cvate upravo u razdoblju kada je imunološki sustav često oslabljen iscrpljenjem od ljetnih vrućina. Za mnoge stanovnike Hrvatske, posebno u gradskim i nizinskim krajevima, kraj ljeta ne donosi samo pad temperatura, već i val simptoma alergije. U kasnoljetnim tjednima, ambrozija izaziva valove kihanja, začepljenosti nosa, svrbeža očiju i umora, a kod osoba s težim oblicima alergija i izraženo pogoršanje astme.

Ambrozija cvate tijekom ljeta, s prvim peludnim zrncima koja se u zraku pojavljuju već krajem srpnja, a maksimalna koncentracija peludi dostiže se krajem kolovoza i početkom rujna. Iako može početi cvjetati već od početka srpnja, najintenzivnija sezona traje od polovice kolovoza do polovice rujna.

Simptomi koji remete svakodnevicu

Pelud ambrozije posebno je agresivan – i u vrlo niskim koncentracijama može izazvati burne reakcije kod osjetljivih osoba. Tipični simptomi uključuju učestalo kihanje, curenje i začepljenost nosa, svrbež očiju i grla, suhi kašalj te opći osjećaj iscrpljenosti. Kod osoba s astmom, izloženost peludi može uzrokovati pogoršanje bolesti, češću potrebu za inhalatorima, te povećan rizik od ozbiljnih napada.

Tiha prijetnja u snu: Kako prepoznati i liječiti apneju kod djece i odraslih

U težim slučajevima dolazi do otežanog disanja, stezanja u prsima i astmatičnih napada. Kod osoba s prethodnim dijagnozama alergijskog rinitisa ili astme, sezona ambrozije može značajno narušiti kvalitetu života i zahtijeva pojačani nadzor liječnika.

Zašto ambrozija izaziva jaku reakciju

Imunološki sustav alergičnih osoba pogrešno prepoznaje pelud ambrozije kao prijetnju. U pokušaju “obrane”, tijelo otpušta histamin i druge kemijske tvari koje uzrokuju upalu sluznica dišnog sustava. Ta reakcija rezultira klasičnim simptomima alergijskog rinitisa i konjunktivitisa, a neliječena alergija s vremenom može dovesti do razvoja astme. Kod osoba koje već imaju astmu, ambrozija dodatno pogoršava stanje i povećava rizik od težih komplikacija.

Ambrozija najčešće raste uz ceste, na zapuštenim parcelama i uz poljoprivredne kulture poput kukuruza i suncokreta. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju problem – sezona cvatnje je sve dulja, a koncentracije peludi iz godine u godinu rastu.

Prevencija i zaštita ključni su za ublažavanje simptoma. Stručnjaci savjetuju:

1. Izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom jutra i prijepodneva (5–10 sati), kada je koncentracija peludi najviša
2. Planiranje aktivnosti u prirodi nakon kiše, kada se pelud ispire iz zraka
3. Redovito provjetravanje prostorija rano ujutro ili kasno navečer (22–6 sati)
4. Korištenje klima uređaja s HEPA filtrima, osobito u spavaćim sobama i automobilima
5. Tuširanje, pranje kose i presvlačenje nakon boravka vani kako bi se spriječilo unošenje peludi u dom
6. Izbjegavanje sušenja rublja na otvorenom između 10 i 18 sati
7. Redovito četkanje kućnih ljubimaca koji borave vani
8. Korištenje sunčanih naočala i zaštitnih maski prilikom rada na otvorenom

U gradskim sredinama važno je prijaviti prisutnost ambrozije komunalnim službama kako bi se mogla ukloniti i tako smanjiti ukupno opterećenje peludi u zraku.

Ako simptomi ne prestaju unatoč upotrebi antihistaminika i sprejeva, ili ako se pojave astmatični napadi i dugotrajan kašalj, potrebno je potražiti specijalističku pomoć. Alergolog može napraviti testiranje, procijeniti stupanj osjetljivosti i preporučiti ciljanu terapiju, uključujući imunoterapiju.

Imunoterapija – jedini tretman koji djeluje na uzrok

Za pacijente s težim oblicima alergije, koji ne reagiraju dovoljno na simptomatsku terapiju, rješenje može biti ALERGEN-SPECIFIČNA IMUNOTERAPIJA (ASIT). Za razliku od antihistaminika koji ublažavaju simptome, ASIT postupno privikava imunološki sustav na alergen, smanjujući njegovu reaktivnost.

Što jesti, a što ne za zdravlje pluća? Popis namirnica koje mogu štetiti disanju

Imunoterapija se provodi u dva oblika: subkutano (injekcijama pod kožu) i sublingvalno (tablete ili kapi pod jezik). Tretman traje tri do pet godina, ovisno o vrsti alergena i težini simptoma. Kod sezonskih alergija, terapija počinje nekoliko mjeseci prije očekivane pojave peludi, dok se kod alergija na grinje može započeti bilo kada.

Prije započinjanja imunoterapije nužna je detaljna dijagnostika: kožni PRICK testovi, analiza IgE protutijela i, po potrebi, spirometrija. Na temelju rezultata, alergolog određuje najprikladniji terapijski plan.

U Zagrebu, ASIT je dostupan u više javnih ustanova, uključujući KBC Sestre milosrdnice i Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, kao i u nekim privatnim poliklinikama. Preporučuje se djeci od pete godine naviše, ali i odraslima koji imaju teže oblike alergijskog rinitisa, astme ili alergije na ubode insekata.

Trošak i pokrivenost HZZO-om

Uspješna imunoterapija može dovesti do višegodišnje remisije simptoma, spriječiti prelazak alergijskog rinitisa u astmu te smanjiti rizik od razvoja novih alergija. Međutim, zahtijeva disciplinu i strpljenje. Subkutana terapija uključuje redovite posjete liječniku, dok sublingvalnu pacijenti provode kod kuće, uz redovitu kontrolu.

Dio imunoterapije pokriva HZZO, osobito kod djece i težih slučajeva. Međutim, pacijenti ponekad sami snose troškove. Unatoč početnim ulaganjima, ASIT dugoročno smanjuje potrebu za lijekovima i posjetima hitnoj pomoći, čime rasterećuje i zdravstveni sustav.

Imunoterapija se ne preporučuje osobama s nekontroliranom astmom, aktivnim autoimunim ili malignim bolestima, niti se započinje tijekom trudnoće. No, ako je već u tijeku, terapija se može nastaviti uz liječnički nadzor.

Glavni grad Hrvatske prednjači u dostupnosti alergološke skrbi. Roditelji sve češće dovode djecu u Zagreb na alergološke preglede na vrijeme, čime se povećava mogućnost pravovremenog liječenja i smanjuje rizik od kroničnih komplikacija.

Ambrozija ostaje jedan od najvećih izazova za osobe s alergijama, osobito za one koje pate od astme. No, uz pravovremenu dijagnozu, prevenciju i mogućnost imunoterapije, simptomi se mogu znatno ublažiti, a kvaliteta života poboljšati. Imunoterapija koja još donedavno nije bila široko dostupna, danas u Hrvatskoj postaje standardna opcija liječenja.

Izvor: Hina Zdravlje

A.A.