Liječnici s NYU Langone Health objavili su da su “mjerljivo bliže” trenutku kada bi svinjski bubrezi mogli postati stvarna opcija za ljudske transplantacije, prenosi CNN. Riječ je o važnom iskoraku koji odgovara na ključno pitanje: mogu li bubrezi drugih vrsta dugoročno funkcionirati u ljudskom tijelu uz kontrolu odbacivanja i omogućiti novi izvor organa za tisuće ljudi koji čekaju presađivanje?

U SAD-u više od 90 000 ljudi čeka bubreg, a oko 11 pacijenata svaki dan umre prije nego što ga dočeka, a donora nema dovoljno. Dijaliza održava život, ali prosječno može funkcionirati tek nekoliko godina i teško opterećuje tijelo. Upravo zato znanstvenici sve više istražuju ksenotransplantaciju, presađivanje organa između različitih vrsta.

Izvanredan uspjeh transplantacijskog tima KBC-a Rijeka

Presudna prepreka je i dalje odbacivanje organa

Zbog toga je novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature posebno važno. Liječnici su po prvi put detaljno mapirali kako ljudski imunološki sustav reagira na genetski modificirani svinjski bubreg ugrađen u tijelo preminule osobe. U studiji je korišteno tijelo Mauricea Millera, 57-godišnjaka koji je preminuo od tumora mozga. Miller je želio donirati organe, ali zbog bolesti to nije bilo moguće. Njegova obitelj pristala je donirati njegovo tijelo za znanost. Liječnici su uklonili Millerove bubrege i ugradili genetski modificirani bubreg svinje Revivicor. Tijelo je bilo održavano na respiratoru 61 dan, najdulje do sada u ovakvim studijama. Tijekom ta dva mjeseca bubreg je bio redovito biopsiran, uzimani su uzorci krvi i tkiva te je iz dana u dan praćen imunološki odgovor.

Tijekom studije pojavila su se dva pokušaja odbacivanja, ali liječnici su ih uspjeli zaustaviti postojećim imunosupresivnim lijekovima. To je prvi put u povijesti da je odbacivanje svinjskog bubrega uspješno kontrolirano poznatim terapijama. “Ovo nas mjerljivo približava sigurnom presađivanju svinjskih organa ljudima”, rekao je voditelj studije dr. Robert Montgomery.

Kako hranom zaštititi bubrege? Ovo su najčešće tegobe i namirnice koje pomažu

Prva detaljna mapa odbacivanja svinjskog organa

Znanstvenici su uspjeli napraviti najdetaljniji prikaz imunološke reakcije do sada. Mapirali su kako se aktiviraju imunološke stanice, koje putove tijelo koristi da odbaci organ i čak 5100 svinjskih i ljudskih gena koji sudjeluju u tom procesu. Ova razina preciznosti ranije nije bila moguća. Otkriveni su i mogući rani biomarkeri odbacivanja što bi u budućnosti moglo omogućiti bržu dijagnostiku prije nego što dođe do oštećenja organa. Studija se temelji na jednoj osobi i treba ju potvrditi na većem broju pacijenata. No upravo je dobivena dozvola za istraživanje na još 20 preminulih donora.

Ipak, ovo nije jedini napredak posljednjih mjeseci. U SAD-u je pacijent iz New Hampshirea, Tim Andrews, živio s presađenim svinjskim bubregom 271 dan, što je najduža dosad potvrđena funkcija svinjskog organa u živom čovjeku. “Postajemo sve bolji”, kaže Montgomery i nastavlja: “Bit će uspona i padova, ali sve prepreke su rješive.” Znanstvenici vjeruju da bi svinjski bubrezi u narednim godinama mogli postati realna alternativa; ne zamjena za ljudske donore, nego dodatna šansa za one koji bi bez transplantacije izgubili život.