freepik
Apneja u snu smatra se kroničnim stanjem. Iako se može učinkovito kontorlirati, u većini slučajeva nije potpuno izlječiva. No, ovisno o uzroku, simptomi i komplikacije mogu se značajno smanjiti, a ponekad čak i potpuno nestati.
U nastavku objašnjavamo što uzrokuje apneju, može li nestati sama od sebe, te koji su najčešći načini liječenja ove poremećaja.
Apneja u snu je poremećaj u kojem osoba tijekom spavanja doživljava kratke prekide disanja ili plitko disanje.
Postoje dvije glavne vrste apneje:
Opstruktivna apneja u snu (OSA) – najčešći oblik. Nastaje kada dolazi do fizičke blokade dišnih putova, najčešće zbog opuštanja tkiva u grlu koje zatvara dišni put.
Centralna apneja u snu (CSA) – rjeđa vrsta. U ovom slučaju mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji kontroliraju disanje.
Kod odraslih, iznimno je rijetko da apneja u snu prođe bez ikakvog liječenja. Bez aktivnog pristupa poboljšanju disanja tijekom sna, opstruktivna apneja će najvjerojatnije potrajati i dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Isto vrijedi i za centralnu apneju – ako se ne liječe osnovni uzroci, stanje se ne poboljšava.
Ipak, u nekim slučajevima liječenja, kao što su kirurški zahvati za proširenje dišnih putova ili značajan gubitak tjelesne težine, moguće je u potpunosti ukloniti blokadu koja uzrokuje OSA.
Što jesti, a što ne za zdravlje pluća? Popis namirnica koje mogu štetiti disanju
Kod centralne apneje, ako se otkrije i liječi temeljni zdravstveni problem, moguće je smanjenje ili prestanak problema s disanjem.
Dakle, iako apneja ne nestaje prirodno, moguće ju je značajno ublažiti ili potpuno ukloniti uz pravi pristup.
Kod djece, osobito mlađe djece, postoji veća vjerojatnost da će se opstruktivna apneja trajno izliječiti. Kirurški zahvati i ortodontski zahvati često daju dobre rezultate.
Dva najčešća pristupa su:
Adenotonzilektomija – uklanjanje krajnika i adenoida
Širenje gornje čeljusti – ortodontska metoda za proširenje dišnih putova
Kombinacija ovih metoda često značajno poboljšava simptome.
Kod djece s blagom do umjerenom apnejom, neki liječnici preporučuju praćenje kroz nekoliko mjeseci kako bi se vidjelo hoće li stanje proći bez operacije. U međuvremenu, promjene životnog stila – smanjenje začepljenja nosa i poboljšanje higijene sna – mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Cilj liječenja apneje u snu je ukloniti prekide disanja tijekom spavanja i poboljšati kvalitetu sna.
Kod opstruktivne apneje, liječenje je usmjereno na održavanje otvorenog dišnog puta.
Kod centralne apneje, pristup se fokusira na rješavanje osnovnih uzroka ili korištenje posebnih uređaja za regulaciju disanja.
Metode liječenja uključuju:
Ako ste ikada loše spavali, znate koliko nedostatak sna može izazvati umor, razdražljivost i stres. No, dugotrajna apneja može imati ozbiljne posljedice na psihičko zdravlje.
Studije pokazuju da apneja u snu povećava rizik za:
Osim toga, kronični nedostatak sna može smanjiti koncentraciju, sposobnost učenja, pamćenje i kognitivne funkcije.
Apneja u snu je ozbiljno, ali liječivo stanje koje ne treba ignorirati. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremeni pristup liječenju mogu značajno poboljšati kvalitetu života, kako fizički tako i psihički.
Što je sekundarno (suho) utapanje? Prepoznajte simptome na vrijeme i spasite djetetu život
Ako sumnjate na apneju u snu kod sebe ili svog djeteta, svakako se obratite liječniku ili stručnjaku za poremećaje spavanja.
A.A.