Procjenjuje se da 700 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od kronične bubrežne bolesti – uključujući 35,5 milijuna ljudi u SAD-u, što čini oko 15 posto populacije. No, zabrinjavajući je podatak da devet od deset ljudi s kroničnom bubrežnom bolesti ne zna da je ima sve dok bolest ne dosegne uznapredovale faze.

Jedan od razloga zašto bolest prolazi neprimijećeno je taj što često ne uzrokuje nikakvu bol ili specifične simptome u ranim fazama. „Kod bubrežne bolesti nema karakteristične boli u bubrezima, pa većina ljudi ni ne zna da je bolesna,“ objašnjava dr. Samir Parikh, nefrolog sa Sveučilišnog centra UT Southwestern.

Što uzrokuje kroničnu bubrežnu bolest?

Bubrezi su odgovorni za filtraciju krvi, uklanjanje toksina i regulaciju količine tekućine u tijelu. Također igraju ključnu ulogu u stvaranju krvnih stanica i regulaciji krvnog tlaka. Bubrezi su građeni od sitnih krvnih žila koje tvore mikroskopske filtre – i ti se filtri ne mogu zamijeniti.

Kada te krvne žile postanu oštećene, bubrezi gube sposobnost normalnog funkcioniranja. Među najčešćim uzrocima oštećenja bubrega su dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost i autoimune bolesti poput lupusa ili IgA nefropatije. Dugotrajna upotreba nekih lijekova, poput nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) i antacida, također može dovesti do oštećenja bubrega. Rizik je veći i kod osoba koje imaju obiteljsku povijest bubrežnih bolesti.

Zašto je kronična bubrežna bolest u porastu?

Broj oboljelih od kronične bubrežne bolesti porastao je za 90 posto od 1990. godine. Ovaj rast objašnjava se prvenstveno povećanjem broja kroničnih stanja poput hipertenzije i dijabetesa tipa 2, koji su glavni faktori rizika.

Kako hranom zaštititi bubrege? Ovo su najčešće tegobe i namirnice koje pomažu

Dodatni čimbenici uključuju izloženost okolišnim toksinima, zagađenje zraka i kontaminaciju vode – osobito u zemljama s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi. Pretjerana upotreba lijekova koji mogu oštetiti bubrege također igra značajnu ulogu.

Neki stručnjaci ukazuju i na klimatske promjene – primjerice, ekstremne vrućine mogu dodatno opteretiti bubrege – kao i na zdravstvene nejednakosti koje dovode do nedostatka rane dijagnostike i liječenja.

Povezanost s bolestima srca

Najveći zdravstveni rizik povezan s kroničnom bubrežnom bolesti nije samo bubrežni zastoj – već srčane bolesti. „Pacijenti s kroničnom bubrežnom bolešću imaju povećan rizik za sve oblike kardiovaskularnih bolesti,“ ističe dr. Brad Rovin, nefrolog sa Sveučilišta Ohio State.

Iako je smrtnost od srčanih bolesti posljednjih desetljeća u padu zahvaljujući napretku medicine, ukupna smrtnost nije značajno opala – što bi moglo biti posljedica nedijagnosticiranih slučajeva bubrežnih bolesti koje povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.

Kronična bubrežna bolest također je povezana s drugim stanjima poput povišenog krvnog tlaka, visokog kolesterola i oštećenja živaca. To je zato što su bubrezi ključni za održavanje ravnoteže u tijelu. „Kada bubrezi otkažu, sve ostalo izmakne kontroli,“ kaže dr. Katherine Tuttle, nefrologinja sa Sveučilišta Washington.

Kolonoskopija – kada vam je potreban ovaj pregled i kako se pripremiti?

Kako otkriti bolest bubrega?

Za osobe koje imaju bilo koji od faktora rizika – poput dijabetesa, visokog tlaka ili obiteljske povijesti bolesti – iznimno je važno redovito kontrolirati funkciju bubrega.

Postoje dva osnovna testa:

• Test urina: mjeri razinu albumina, proteina koji može ukazivati na propusnost bubrežnih filtara.
• Krvni test: mjeri razinu kreatinina, tvari koja se koristi za procjenu funkcije bubrega.

„Ne bojte se provjeriti svoje nalaze,“ poručuje dr. Parikh. „Vrlo smo dobri u otkrivanju bolesti bubrega – ako dobijemo priliku.“

Rano otkrivanje ključno je za usporavanje napredovanja bolesti, posebno sada kada su dostupne nove, obećavajuće terapije.

Novo doba u liječenju bubrežnih bolesti

Donedavno su opcije liječenja bile vrlo ograničene – dijaliza ili transplantacija. No, posljednjih godina došlo je do značajnog napretka u razvoju terapija za različite vrste bubrežnih bolesti.

Posebno obećavajući rezultati dolaze kod liječenja bubrežnih bolesti povezanih s dijabetesom tipa 2 i visokim tlakom. Dvije nove klase lijekova – GLP-1 agonisti receptora (kao što su Ozempic i Wegovy) te SGLT2 inhibitori – pokazale su iznimnu učinkovitost u očuvanju bubrežne funkcije i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

U nekim kliničkim studijama, liječenje ovim lijekovima bilo je toliko uspješno da su ispitivanja prekinuta ranije iz etičkih razloga – jer je smrtnost u skupini koja je primala lijek bila znatno manja nego u placebo skupini.

Sve više dokaza upućuje na to da kombinacija ovih terapija može imati dodatni učinak. Time se ne samo odgađa potreba za dijalizom i transplantacijom, već se značajno smanjuje i rizik od smrtnosti zbog kardiovaskularnih bolesti.

Kronična bubrežna bolest često prolazi neotkriveno – no ne mora biti tako. Redovite liječničke kontrole, jednostavni laboratorijski testovi i svijest o faktorima rizika mogu značajno pridonijeti ranom otkrivanju i učinkovitijem liječenju. S obzirom na najnovije terapijske mogućnosti, pravovremena dijagnoza može doslovno spasiti život – i bubrege.

A.A.