Iako istraživanja ne pokazuju da migrena uzrokuje druge bolesti, povezana je s nizom različitih zdravstvenih stanja. Neka oboljenja češće pogađaju osobe koje pate od migrena, dok druga imaju simptome koji mogu nalikovati napadu migrene.

Stanja povezana s migrenom

Osobe koje pate od migrena mogu imati veći rizik za razvoj određenih drugih bolesti, a taj rizik može biti izraženiji kod onih koji imaju auru - poremećaje vida ili osjeta koji se javljaju prije, tijekom ili nakon napada migrene. Aura najčešće uključuje bljeskove svjetla, slijepa područja u vidnom polju ili trnce u rukama i licu.

1. Moždani udar

Rizik od moždanog udara nešto je veći kod osoba koje imaju migrene, osobito kod onih s aurom, žena i osoba mlađih od 45 godina. Nakon 50. godine taj se rizik značajno smanjuje.
Simptomi moždanog udara, poput jake glavobolje i povraćanja, mogu se zamijeniti s migrenom. Migrene s aurom i tzv. „thunderclap“ migrene (iznenadne i izrazito jake glavobolje) mogu oponašati moždani udar.

Razlika je u tome što se bol kod migrene obično postupno pojačava, dok se simptomi moždanog udara javljaju naglo. Tri glavna znaka moždanog udara su: spušteno lice ili utrnulost jedne strane, slabost u ruci te nejasan govor. U slučaju sumnje na moždani udar, odmah potražite liječničku pomoć.

2. Srčane bolesti

Muškarci s migrenama imaju veću vjerojatnost za razvoj srčanih bolesti i srčanog udara. Žene koje imaju migrenu s aurom također imaju povišen rizik. Učestalost napada migrene ne utječe značajno na taj rizik.

3. Visoki krvni tlak

Veza između povišenog tlaka i migrene još nije čvrsto dokazana, no neka istraživanja pokazuju da visoki tlak može povećati učestalost glavobolja.

4. Epilepsija i napadaji

Osobe s migrenama imaju barem dvostruko veći rizik od epileptičkih napadaja. Ponekad se jaka glavobolja može javiti prije ili nakon napada. Znanstvenici smatraju da epilepsija i migrena dijele određene genetske čimbenike.

5. Problemi sa sluhom

Migrena može povećati rizik od iznenadnog gubitka sluha, koji se javlja naglo unutar nekoliko dana. Iako je to rijetko, osobe koje pate od migrena dvostruko češće dožive ovaj problem.

Četiri vrste glavobolje: Zašto se javljaju i kako ih spriječiti?

6. Fibromialgija

Ovo stanje uzrokuje kroničnu bol, umor i druge simptome. Migrena je česta kod osoba s fibromialgijom, ali nema dokaza da jedno stanje uzrokuje drugo.

7. Depresija i anksioznost

Migrena je česta kod osoba s anksioznošću, a ako imate i migrenu i anksioznost, veća je vjerojatnost da ćete razviti depresiju. Neka istraživanja povezuju auru s većim rizikom za ova stanja, no potrebno je više studija.

8. PTSP

Osobe s migrenom imaju i do pet puta veći rizik od razvoja posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a).

9. Prijevremeni porod

Neka manja istraživanja sugeriraju da migrena može blago povećati rizik od komplikacija u trudnoći poput niske porođajne težine, prijevremenog poroda i preeklampsije. Simptomi migrene mogu se pogoršati tijekom trudnoće, stoga se savjetuje konzultacija s neurologom prije planiranja trudnoće.

10. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)

Osobe s migrenom imaju više od četiri puta veću vjerojatnost da razviju IBS. Moguća poveznica je serotonin, neurotransmiter koji utječe i na mozak i na probavni sustav.

11. Sindrom nemirnih nogu (RLS)

Ljudi koji pate od migrena češće imaju i RLS, stanje koje uzrokuje neodoljivu potrebu za pomicanjem nogu u mirovanju. To može dovesti do nesanice, koja je i sama okidač za migrenu. Obe bolesti povezane su s disbalansom dopamina.

Cluster glavobolja – "zvijer" među glavoboljama: najvažnije je prepoznati i izbjeći okidače 

12. Astma

Osobe s astmom imaju 1,5 puta veći rizik od razvoja migrene. Vjerojatni zajednički čimbenik je upala, koja se javlja u obje bolesti.

13. Nesanica

Osobe s migrenom imaju dva do osam puta veću vjerojatnost od poremećaja spavanja. Loš san može potaknuti migrene, a jake glavobolje mogu pak poremetiti san i uzrokovati nepravilan ritam spavanja.

Stanja koja mogu oponašati migrenu

Neke bolesti imaju simptome slične migreni, uključujući ozbiljna stanja poput moždanog udara ili epilepsije.

14. Druge vrste glavobolja

Tenzijska glavobolja uzrokuje tupu bol i osjećaj pritiska, obično bez mučnine ili poremećaja vida. Sinusna glavobolja uzrokuje bol u području lica i čela, začepljen nos i ponekad povišenu temperaturu - simptome koji se razlikuju od migrene.

15. Aneurizma mozga

Kada krvna žila u mozgu oslabi i pukne, dolazi do krvarenja (hemoragijskog moždanog udara). Bol od puknuća anevrizme javlja se iznenada i opisuje se kao najgora glavobolja u životu. Potrebna je hitna medicinska pomoć.

16. Tumor mozga

Glavobolje uzrokovane tumorom obično se pogoršavaju ujutro, a slabe tijekom dana. Mogu se pojaviti i promjene raspoloženja, koncentracije, osobnosti te slabost ili napadaji.

17. Meningitis

Ova infekcija izaziva jaku glavobolju, mučninu, povraćanje, ukočen vrat i osjetljivost na svjetlo. Za razliku od migrene, često je praćena visokom temperaturom. U slučaju sumnje odmah potražite liječničku pomoć.

18. Glaukom

Kod određenih tipova glaukoma, povišeni očni tlak uzrokuje jaku bol, mučninu i zamućen vid. Mogu se javiti i crvenilo očiju te jaka bol u oku, što nije tipično za migrenu.

19. Reverzibilni cerebralni vazokonstrikcijski sindrom 
Ovo stanje, koje uzrokuje suženje moždanih arterija, najčešće pogađa žene između 20 i 50 godina. Uzrokuje iznenadnu, vrlo jaku glavobolju, promjene vida i simptome slične moždanom udaru. Potrebno je hitno liječenje kako bi se spriječile komplikacije.

20. Idiopatska intrakranijalna hipertenzija
Nastaje kada tlak cerebrospinalne tekućine oko mozga postane previsok, što dovodi do ponavljajućih glavobolja, gubitka vida, mučnine i povraćanja. Znak razlikovanja od migrene može biti šum u ušima te dugotrajni problemi s vidom.

Migrena je složeno neurološko stanje koje se može preklapati s nizom drugih bolesti. Ako imate jake ili neobične glavobolje, osobito one koje se iznenada javljaju, uvijek potražite savjet liječnika kako bi se isključila ozbiljnija stanja.

Ana Abrahamsberg