Cluster glavobolja – "zvijer" među glavoboljama: najvažnije je prepoznati i izbjeći okidače 

freepik

freepik

Cluster (klaster) glavobolja je rijetka, ali vrlo jaka glavobolja koja se javlja u razdobljima koji mogu trajati danima, tjednima ili mjesecima, a zatim potpuno nestane na dulje vrijeme. Kod nekih se osoba vraća svake godine u slično vrijeme. Bol se najčešće javlja na jednoj strani glave i prati je suzenje oka, curenje nosa, znojenje i nemir.

Portal 24sata.hr nedavno je objavio priču Ivana Čengića, koji se s klaster glavoboljom bori već 25 godina. Riječ je o jednoj od najtežih vrsta glavobolje, koju mnogi opisuju kao „neizdrživu“ i „izluđujuću“, zbog čega je mnogi nazivaju i zvijer (the beast).

„Imate osjećaj kao da vam čudovište vrućom iglom probija mozak i oko“, opisuje Ivan. Tijekom napada ne može ni jesti ni spavati, gubi i do 10 kilograma, a oporavak nakon ciklusa traje mjesecima. Posljednji mu je napad trajao čak 120 dana – svaki dan po 15 sati boli.

Četiri vrste glavobolje: Zašto se javljaju i kako ih spriječiti?

U nastavku donosimo što uzrokuje ovu tešku glavobolju i kako je, barem djelomično, moguće izbjeći njezine okidače, što se smatra jednim od boljih načina za smanjenje učestalosti i jačine napada.

Uobičajeni okidači klaster glavobolje

  1. Alkohol: Alkohol je jedan od najčešćih okidača. Mnogi koji pate od klaster glavobolja vrlo brzo primijete da napadaji dolaze ubrzo nakon konzumacije alkohola i zato ga izbjegavaju.
  2. Pušenje: Postoji jaka povezanost između pušenja i klaster glavobolja. Čak 88% oboljelih su pušači. Osim samog pušenja, i boravak u zadimljenim prostorima može potaknuti napadaj.
  3. Doba dana; Napadaji se često javljaju u isto doba dana, najčešće noću. Mnogi se bude iz sna s jakom boli, zbog čega se klaster glavobolja ponekad zove i „alarm glavobolja“. Smatra se da je povezana s hipotalamusom – dijelom mozga koji upravlja unutarnjim biološkim satom.
  4. Godišnje doba: Napadi se obično javljaju sezonski – primjerice, svake godine u isto doba, što ukazuje da i promjene godišnjih doba mogu biti okidač.
  5. Prehrana: Određene namirnice i prehrambene navike mogu potaknuti napadaj, uključujući:
  • MSG (mononatrijev glutamat – često u sojinom umaku, začinima)
  • Nitriti (npr. u kobasicama i prerađenom mesu)
  • Kofein (kava, čaj)
  • Stari sirevi (npr. parmezan)
  • Citrusi i neke mahunarke (bogate tiraminom)
  • Umjetni zaslađivači (aspartam)
  • Prerađena hrana (npr. suhomesnati proizvodi)
  • Preskakanje obroka ili dehidracija
  1. Jaka svjetla: Osobe s klaster glavoboljom mogu imati povećanu osjetljivost na svjetlost (fotofobiju). Jaka, bljeskajuća svjetla ili određeni tonovi (npr. plavo-zelena svjetlost) mogu potaknuti ili pojačati napadaj.
  2. Poremećaji spavanja (uključujući apneju): Nedovoljno sna, promjene u rasporedu spavanja ili apneja (kratki prekidi disanja tijekom sna) mogu biti okidači. Snižena razina melatonina, hormona sna, također se povezuje s klaster glavoboljom.
  3. Jaki mirisi: Neki ljudi prijavljuju da jaki mirisi (npr. lak za nokte, benzin) mogu izazvati napadaj, iako to još nije znanstveno dokazano.
  4. Visoke nadmorske visine: Boravak na visinama može uzrokovati širenje krvnih žila u mozgu, što može izazvati napadaj. Zanimljivo, terapija kisikom (koji sužava krvne žile) često ublažava simptome.
  5. Promjene vremena: Promjene atmosferskog tlaka, visoka vlažnost zraka, sezonske promjene i padaline mogu utjecati na pojavu glavobolje.
  6. Tjelesna aktivnost:Iako rijetko, kod nekih osoba fizička aktivnost može biti okidač.
  7. Stres: Stres je čest uzrok raznih vrsta boli, pa tako i klaster glavobolje. Tjeskoba može dodatno pogoršati simptome.

Glavobolja, nemir, bol u prsima... Ovo su svi simptomi stresa 

Kako si pomoći?

Vodite dnevnik glavobolje: Zapišite kada se napadaji javljaju, što ste jeli, koliko ste spavali, jeste li bili izloženi jakom svjetlu ili stresu. To vam može pomoći da prepoznate vlastite okidače.

Razgovarajte s liječnikom: Liječnik vam može propisati lijekove koji: sprečavaju napadaje, smanjuju simptome ili zaustavljaju napadaj ako ga uzmete na vrijeme

Česti lijekovi uključuju: melatonin, kortikosteroide, triptane, verapamil, litij, nosne sprejeve (lidokain, kapsaicin). Terapija kisikom je vrlo učinkovita, no nije uvijek pokrivena osiguranjem.

Isprobajte alternativne metode: Neki ljudi će posegnuti za fizioterapijom, elektroterapijom ili pak biljnim pripravcima i dodacima prehrani.

No, prije bilo kakvih alternativnih tretmana važno je konzultirati se s liječnikom

A.A.

 


Podijeli: Facebook Twiter