Plodnost žena se značajno smanjuje u četrdesetima, a naročito nakon 45. godine. Neredoviti ciklusi i kašnjenje menstruacije može započeti 5 – 8  godina prije menopauze. Iako je vjerojatnost trudnoće malena, svejedno treba razmišljati o zaštiti od neplanirane trudnoće.

Ako se trudnoća dogodi, važno ju je na vrijeme dijagnosticirati i započeti s nadzorom zbog zdravstvenih rizika koji prate trudnoću u kasnoj reproduktivnoj dobi – veći rizik kromosomskih grešaka ploda te veći rizik prisutnosti hipertenzije i dijabetesa u majke.

Prirodna menopauza nastupa između 45. i 55. godine. Kada prođe više od godine dana od zadnje menstruacije, prirodna trudnoća se više ne može ostvariti i govorimo o postmenopauzi.  

„Prijevremena menopauza“ je preuranjeni gubitak funkcije jajnika u žena mlađih od 40 godina.  U tom slučaju može se pojaviti povremena aktivnost jajnika pa i spontana trudnoća u 5-10 %  slučajeva.

Kondomi, prekinuti snošaj, dijafragma...

Parovi koji nemaju redovite spolne odnose, često kao prvi izbor kontracepcije koriste kondom, rjeđe dijafragmu ili cervikalnu kapu. Važno je naglasiti da metoda prekinutog snošaja nije dovoljno pouzdana metoda zaštite.

Kombinirani oralni hormonski kontraceptivi („pilule“ koje sadrže estrogen i progestogen), osim kontracepcijskog učinka koriste se i u terapijske i preventivne svrhe:

• prevencija nepravilnih i obilnih menstruacija
• prevencija nastanka funkcionalnih cista jajnika
• ublažavanje simptoma predmenopauze
• održavanje mineralne gustoće kostiju
• smanjenje rizika raka jajnika, endometrija i debelog crijeva

U četrdesetima se prednost daje preparatima s prirodnim estrogenom i metabolički neutralnim progestogenima.

Ginekologinja otkriva činjenice o menopauzi koje morate znati 

Oralna hormonska kontracepcija

Zdrave nerizične žene koje ne puše mogu nastaviti oralnu hormonsku kontracepciju do 50. godine tj. do menopauze,  uz redovite kontrole zdravstvenog stanja i procjene rizika barem jednom godišnje. 

Hormonska kontracepcija koja sadrži samo progestogen ima prednost kod žena s povećanim rizikom zgrušavanja krvi, a može se primijeniti u obliku:

• „mini pilula“
• depo injekcija
• potkožnih implantata
• unutarmaterničnog sistema („hormonska spirala“)

Ženama koje imaju redovite cikluse, manje obilne mjesečnice i nemaju česte upale,  kao dugoročniji oblik kontracepcije preporučuje se bakreni unutarmaternični uložak („obična spirala“).

Shutterstock

Unutarmaternični sistem s levonorgestrelom („hormonska spirala“)  se preporučuje kod neredovitih, obilnih i bolnih menstruacija te u prevenciji hiperplazije endometrija čemu su sklone žene sa sindromom policističnih jajnika i prekomjernom tjelesnom masom.

Trajne metode kontracepcije su kirurški zahvati – ligacija tuba („podvezivanje jajovoda“) u žena ili vazektomija („podvezivanje sjemenovoda“) u muškaraca. Prema zakonu u Republici Hrvatskoj, postupak može zatražiti muškarac ili žena po navršenih 35 godina ako su potpuno sigurni da više nemaju reproduktivnih želja.

Vazektomija je manje rizičan zahvat jer se izvodi u lokalnoj anesteziji dok je ligacija tuba laparoskopska operacija u općoj anesteziji.

Tijekom savjetovanja o odabiru metode kontracepcije potrebno je napraviti:

• ginekološki i ultrazvučni pregled
• Papa test
• ultrazvuk dojki  
• bazičnu mamografiju oko 40. godine

Važno je naglasiti da se sve metode kontracepcije mogu primijeniti u četrdesetima, a odabir ovisi o općem zdravstvenom stanju, kardiovaskularnom i tromboembolijskom riziku, riziku raka dojke, navici pušenja, ginekološkom statusu te odluci same žene.  

Autor: Jadranka Belan Žuklić dr.med., specijalist ginekologije i porodništva, Poliklinika Gynexperta