Pametni telefoni, računala i televizori postali su neizostavan dio svakodnevice, bez obzira na dob. I dok se često govori da “ekrani uništavaju vid”, stručnjaci ističu da je stvarni problem ipak drugačiji. Prema riječima prof. prim. dr. sc. Igora Petričeka, specijalista oftalmologa, glavni zdravstveni izazov povezan s dugotrajnim gledanjem u ekrane nije trajno oštećenje vida, već sindrom suhog oka.

Zašto nam se oči umaraju dok gledamo u ekran?

Kada smo koncentrirani na ekran, prirodno znatno rjeđe trepćemo. Treptanje je ključno jer ravnomjerno raspoređuje suzni film po površini oka. Ako treptanje izostane, suzni film se prekida, oko se isušuje, a vid postaje nestabilan. To se može očitovati kao peckanje, osjećaj pijeska u očima, umor, zamućenje slike ili osjećaj “teških očiju”.

Vid u tim situacijama može varirati. Kako objašnjava dr. Petriček, suza može osigurati dobar vid svega nekoliko sekundi. Ako osoba trepne tek svakih 10 ili 15 sekundi, dio tog vremena vidi slabije. Zato se mnogi pacijenti žale da im se nakon 15 ili 20 minuta gledanja televizije ili rada na računalu slika muti.

Novi očni implantat vraća vid osobama s uznapredovalom makularnom degeneracijom

Dobra vijest je da smetnje povezane s ekranima nisu trajne. One ne uzrokuju ozbiljna oštećenja oka niti trajno pogoršanje vida. Riječ je o funkcionalnom problemu koji nestaje kada se oči odmore i ponovno uspostavi stabilan suzni film. Ne postoje ni stroge preporuke koliko dugo “smijemo” gledati u ekran, jer je to u današnjem digitalnom okruženju teško provedivo, osobito za osobe čiji je posao vezan uz računalo.

Suho oko i starenje populacije

U Hrvatskoj se učestalost suhog oka nije značajno povećala nakon pandemije u odnosu na ranije godine. Ono što se mijenja jest dobna struktura stanovništva. Kako populacija stari, sve je više ljudi s problemima vida, uključujući i suho oko.

Problem suhog oka najzamjetniji je kod žena i osoba starije dobi. Posebno se to odnosi na žene u postmenopauzi. Važno je naglasiti da se u tim slučajevima ne radi o bolesti, već o normalnoj fiziološkoj promjeni povezanoj s hormonalnim promjenama. Cilj nije liječenje, nego ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Freepik

Kod djece je suho oko rijetkost jer imaju kvalitetan suzni film i često trepću. Međutim, bilježi se porast kratkovidnosti u dječjoj dobi, a u nekim azijskim zemljama gotovo 80 posto ljudi svih dobi bori se s ovim stanjem. Ipak, kako naglašava dr. Petriček: „Ne postoje nedvojbeni znanstveni dokazi da gledanje u ekrane iz blizine izravno uzrokuje kratkovidnost.“ Iako se paralelno bilježi porast korištenja ekrana i kratkovidnosti, uzročno-posljedična veza zasad nije jasno potvrđena.

Pomažu li HD ekrani, antirefleksni slojevi i blue light filteri?

Visoka rezolucija ekrana ne štiti oči. Naprotiv, što je slika detaljnija, to se više koncentriramo i manje trepćemo. Antirefleksni slojevi mogu povećati subjektivnu ugodu, ali nemaju medicinsku nužnost. Filteri plavog svjetla, s druge strane, uglavnom se preporučuju zbog utjecaja na san i rad mozga, osobito navečer. Njihova uloga u zaštiti očiju još uvijek nije znanstveno potvrđena, a često se koriste i u marketinške svrhe.

Jedna od korisnih preporuka je pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta pogledati u daljinu (oko šest metara) barem 20 sekundi. Time se rasterećuje očni mišić i potiče treptanje. Umjetne suze mogu pomoći, ali njihov učinak traje kratko, oko 15 do 20 minuta, pa ih kod izraženih smetnji treba koristiti redovito. Korisna je i lagana masaža kapaka prije rada na računalu jer potiče izlučivanje masnog dijela suznog filma koji stabilizira vid.

Ovo je sedam znakova da su vam potrebne naočale

Gledanje u ekrane samo po sebi ne uništava vid. Glavni problem modernog digitalnog načina života je suho oko, koje nastaje zbog smanjenog treptanja i prirodnih promjena povezanih s dobi. Uz jednostavne preventivne mjere i pravilne navike, većina smetnji može se učinkovito ublažiti.