freepik
Sve više svjetla noću možda čini naše gradove sigurnijima i naše domove ugodnijima, ali novo istraživanje pokazuje da takva navika ima visoku cijenu. Prema velikom znanstvenom radu provedenom na 89 tisuća ljudi, osobe koje su bile izložene jačem umjetnom svjetlu tijekom noći imale su do 50 posto veći rizik od razvoja srčanih bolesti, moždanog udara, srčanog udara, fibrilacije atrija i zatajenja srca.
Istraživanje, objavljeno u JAMA Network, pratilo je ispitanike kroz osam godina i otkrilo da je povećani rizik prisutan čak i kada se uzmu u obzir drugi faktori poput trajanja sna, tjelesne aktivnosti ili doba godine. Zanimljivo, više dnevnog svjetla imalo je suprotan učinak, štitilo je srce i smanjivalo rizik od bolesti.
U svijetu koji nikada ne spava, pitanje svjetla postalo je pitanje zdravlja. No, kako točno svjetlo noću šteti i što svatko od nas može učiniti da se zaštiti?
Naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijski ritam, razvijao se milijunima godina u skladu s prirodnim izmjenama dana i noći. Kada se to naravno stanje poremeti, tijelo reagira stresom. Znanstvenici objašnjavaju da svjetlo noću smanjuje lučenje melatonina, hormona koji upravlja ciklusom spavanja i štiti stanice od oštećenja. Posljedice su: poremećen san i pomaknuto vrijeme spavanja, ubrzan rad srca i povišeni krvni tlak, smanjena osjetljivost na inzulin (što povećava rizik od dijabetesa) te upale i zadebljanje karotidnih arterija (što može dovesti do ateroskleroze).
Noćne more opasnije za zdravlje nego što mislite – veći su rizik čak i od pušenja
Kada se to događa godinama, rizik od srčanih bolesti i metaboličkih poremećaja postaje značajno veći.
Ne utječe svaka svjetlost jednako. Istraživanje pokazuje da plavo svjetlo, koje najčešće dolazi s ekrana telefona, računala i LED rasvjete, najviše potiskuje melatonin. Zeleno svjetlo ima nešto blaži, ali i dalje štetan učinak. To znači da kasno surfanje internetom, gledanje televizije ili spavanje uz upaljeno svjetlo može biti puno štetnije nego što mislimo.
Zanimljivo je da nije svatko jednako podložan učincima svjetla. Količina svjetla potrebna da bi se poremetilo lučenje melatonina može se razlikovati i do deset puta među ljudima. Studija je pokazala i da žene, koje inače imaju niži rizik od bolesti srca, gube tu prednost ako su izložene jakom noćnom svjetlu, mladi pokazuju veću osjetljivost i brže posljedice na zdravlje srca. Znanstvenici upozoravaju da je možda upravo adolescencija i rana odrasla dob razdoblje kada bi trebalo najviše paziti na pravilnu izloženost svjetlu.
Današnji tempo života donio je i novi pojam, socijalni jet lag. Radi se o razlici između našeg sna radnim danima i vikendom, koja u prosjeku iznosi oko dva sata. Takve nepravilnosti, pojačane umjetnim svjetlom, narušavaju biološki ritam i dovode do viših razina masnoća u krvi, veće tjelesne mase, manje osjetljivosti na inzulin. Drugim riječima, živjeti stalno “pod svjetlima reflektora” doslovno opterećuje tijelo.
Umjetno svjetlo donijelo nam je udobnost, ali i novi zdravstveni izazov. Znanstvenici poručuju da svjetlo nije neprijatelj, ali da moramo naučiti živjeti u skladu s njegovim ritmom. Smanjenjem noćne rasvjete, redovitim izlaganjem dnevnom svjetlu i pametnim planiranjem sna, možemo učiniti ono što ni najbolji lijek ne može, sačuvati srce kroz ravnotežu svjetla i tame.
Muči vas bol i remeti san? Evo kako je kontrolirati i konačno se kvalitetno odmoriti