Vrijeme postaje stabilnije, dani su duži i topliji, ali proljeće donosi i manje poželjnu pojavu – alergije. Svake godine milijuni ljudi umjesto kihanja zbog prehlade počinju kihati zbog peludi.

S dolaskom proljeća, drveće svake godine počinje ispuštati pelud. Prvo cvjetaju lijeska i joha, zatim breza, jasen i hrast, a ljeti glavnu ulogu preuzimaju trave.

Zašto su proljetni simptomi postali jači?

Alergija na pelud nastaje kada čestice iz zraka dođu do dišnih putova i očiju. Imunološki sustav tada može osloboditi histamin, što uzrokuje upalu, širenje krvnih žila te simptome poput curenja nosa, suzenja i peckanja očiju.

Početak, trajanje i jačina sezone peludi mijenjaju se svake godine, ovisno o vremenu i prirodnim ciklusima biljaka.

Proljeće u zraku: Kako ublažiti simptome proljetnih alergija?

„Drveća su živa bića; ona zapravo slijede ciklus proizvodnje peludi s jačim godinama nakon kojih slijedi slaba godina, gdje generiraju energiju“, rekla je za Euronews Astha Tiwari, znanstvenica u odjelu za mikologiju i aerobiologiju belgijskog instituta za javno zdravstvo Sciensano.

Objasnila je da drveće troši puno energije na proizvodnju peludi, pa nakon godina s puno peludi obično slijede slabije godine  

Utjecaj klimatskih promjena na intenzitet peludi

Prevalencija alergije na pelud u europskoj populaciji procjenjuje se na 40 posto, što je čini jednim od najčešćih alergena u regiji.

U gradovima je alergija na pelud češća zbog zagađenja i promjena u načinu života.

„Ako pogledamo rezultate iz posljednjeg desetljeća, vidimo da sezone peludi postaju dulje, počinju malo ranije, a intenzitet peludi se povećava“, rekla je Tiwari.

Freepik

Dodala je da je to možda povezano s klimatskim promjenama, jer toplije vrijeme potiče brže cvjetanje drveća i biljaka, pa sezona oprašivanja počinje ranije.

Studija koja je pratila podatke o peludi s mjernih postaja diljem Belgije, Nizozemske i Luksemburga između 30 i 44 godine otkrila je da većina vrsta drveća pokazuje ukupni porast godišnjih razina peludi i vršnih vrijednosti, uz raniji početak sezone peludi.

Više temperature i veće količine ugljikovog dioksida u zraku potiču rast biljaka i povećavaju količinu peludi, pa su sezone duže i peludi ima više. Što su ljudi dulje izloženi peludi, to postaju osjetljiviji. Zbog više biljaka i dužih sezona, alergije na pelud postaju sve češće.

Što nas čeka do 2050. godine?

Istraživači sa Sveučilišta East Anglia u Engleskoj otkrili su da bi se broj ljudi koji pate od alergija uzrokovanih peludom ambrozije mogao udvostručiti s 33 na 77 milijuna ljudi do 2050. godine.

Muče vas proljetne alergije? Nutricionisti preporučuju ovih šest namirnica

Zagađenje i pelud međusobno se pojačavaju, što povećava osjetljivost ljudi na alergije. Pokazalo se da zagađenje zraka, posebno dušikov dioksid, ozon i čestice, mijenja pelud i čini je još jačim alergenom.

Tiwari je primijetila da nisu svi jednako osjetljivi na pelud. Kod osoba koje su posebno osjetljive, čak i male količine peludi mogu izazvati simptome.

Alergije na pelud mogu utjecati na san, pogoršati mentalno zdravlje i smanjiti kvalitetu života. Prema Europskom opservatoriju za klimu i zdravlje, to može dovesti do manje produktivnosti ili slabijeg školskog uspjeha kod djece.

Praktični vodič za samopomoć

Ipak, postoje načini kako smanjiti izloženost peludi tijekom dana kada su njezine koncentracije najviše.

• Prozračivanje doma: Prozore držite zatvorenima tijekom dana. Otvarajte ih rano ujutro ili kasno navečer kada je razina peludi najniža.

• Osobna higijena: Tuširanje i presvlačenje odmah po povratku kući sprječava unos peludi u životni prostor.

• Sušenje rublja: Izbjegavajte sušenje odjeće na otvorenom tijekom vrhunca sezone.

• Zaštita očiju: Sunčane naočale fizički sprječavaju ulazak čestica u oči.

• Leće i naočale: Budući da se pelud lijepi za višekratne kontaktne leće, preporučuje se nošenje naočala ili jednodnevnih leća.

• Boravak na obali: Morski povjetarac i specifična vegetacija čine obalna područja idealnim utočištem za alergičare.