Treba li za bolje zdravlje doista ledena kupka, deset dodataka prehrani i skupi wellness rituali? Prema stručnjacima iz područja preventivne i funkcionalne medicine, odgovor je ne. Znanstveni dokazi upućuju na to da jednostavne, svakodnevne navike mogu imati snažan učinak na san, metabolizam, zdravlje srca, mozga i dugovječnost. Također, što je mnogima i najvažnije, ne zahtijevaju puno vremena ni novca.

Istraživanja pokazuju da dosljedne, znanstveno utemeljene životne navike mogu značajno produljiti očekivani životni vijek. U nastavku su strategije koje stručnjaci najčešće preporučuju, a koje je moguće uvesti odmah, prenosi Women’s Health.

1. Jutarnje izlaganje sunčevoj svjetlosti

Deset do 20 minuta dnevnog svjetla unutar prvog sata nakon buđenja pomaže regulaciji unutarnjeg biološkog sata. Jutarnje svjetlo potiče prirodno lučenje kortizola tijekom dana i melatonina navečer, čime se stabilizira ciklus spavanja i budnosti.

Izađite na zrak! Vrtlarenje poboljšava zdravlje, smanjuje stres i troši kalorije

Istraživanja su pokazala da jutarnje izlaganje svjetlu može skratiti vrijeme uspavljivanja, produljiti trajanje sna i smanjiti noćna buđenja. Čak i oblačno vrijeme omogućuje dovoljno svjetlosnih signala za taj učinak.

2. Prehrana bogata biljnim namirnicama

Raznolike, šarene namirnice biljnog podrijetla osiguravaju antioksidanse i polifenole koji pomažu neutralizirati slobodne radikale povezane s kroničnim bolestima. Tamnozeleno lisnato povrće, bobice, crveno i ljubičasto voće te povrće bogato pigmentima pridonose smanjenju upale u organizmu.

Takav način prehrane povezuje se s boljim metaboličkim zdravljem i manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

3. Svakodnevna šetnja

Trideset minuta hodanja dnevno jedna je od najjednostavnijih, ali najučinkovitijih navika. Hodanje poboljšava pokretljivost zglobova, potiče zdravlje kostiju, smanjuje upalne procese i pomaže u regulaciji šećera u krvi, osobito ako se prakticira nakon obroka.

Lagana šetnja, veliki učinak: Evo zašto biste trebali hodati svaki dan

Redovita tjelesna aktivnost u srednjoj životnoj dobi povezuje se i s boljim zdravljem mozga. Istraživanja upućuju na manju pojavu promjena povezanih s Alzheimerovom bolešću kod osoba koje su aktivne u odnosu na one koje vode sjedilački način života.

4. Svjesno smanjenje stresa

Kronični stres povezan je s bržim staničnim starenjem i većim rizikom od kroničnih bolesti. Kratke, ali redovite pauze tijekom dana mogu pomoći u regulaciji stresnih hormona.

Jedna od tehnika koja se često preporučuje je dijafragmalno disanje, primjerice pet sekundi udaha kroz nos i pet sekundi izdaha kroz usta. Takav ritam može smanjiti razinu tjeskobe i pomoći u brzom smirivanju organizma.

5. Učenje nečeg novog

Isprobavanje nove aktivnosti, bilo da je riječ o plesu, sportu ili kreativnoj radionici, donosi više od same fizičke koristi. Mentalni izazov bez pritiska postignuća potiče neuroplastičnost, jača samopouzdanje i smanjuje osjećaj stagnacije. Društvena komponenta dodatno pridonosi psihološkoj dobrobiti, jer socijalna povezanost ima dokazanu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja.

Zdravstveni benefiti ne moraju dolaziti iz kompleksnih rutina. Dosljedno provođenje jednostavnih, znanstveno potkrijepljenih navika može imati značajan učinak na kvalitetu života i dugovječnost.