Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja OECD-u, međunarodnoj organizaciji najrazvijenijih svjetskih gospodarstava koja postavlja standarde za javne politike. Što će to članstvo konkretno donijeti bolnicama, pacijentima i onima koji vode zdravstveni sustav, tema je razgovora koji je na Policy Forumu „OECD i budućnost hrvatskog zdravstva" vodila urednica HRT-ove emisije Dijagnoza Sanja Kocijančić-Petričević s prof. dr. sc. Franom Borovečkim, ravnateljem KBC-a Zagreb. 

Što članstvo u OECD-u znači za hrvatske bolnice?

Prema Borovečkom, pristupanje OECD-u predstavlja značajan iskorak za hrvatski zdravstveni sustav. „Omogućit će nam korištenje međunarodno usporedivih pokazatelja i metodologija kojima ćemo objektivno mjeriti ishode liječenja, kvalitetu zdravstvene skrbi i učinkovitost sustava", ističe. Rezultati hrvatskih bolnica moći će se uspoređivati s najrazvijenijim zdravstvenim sustavima svijeta, a najbolje prakse bit će moguće preuzeti i primijeniti u Hrvatskoj.

Dok Hrvatska čeka ulazak u OECD, zdravstvo traži novu vrstu lidera

Kakav lider danas vodi bolnicu

Borovečki naglašava da vođenje suvremene bolnice zahtijeva znatno više od medicinskog znanja, podrazumijeva spoj stručnog znanja i upravljačkih kompetencija. Ključno nije pitanje mora li ravnatelj biti liječnik, već da bude vrhunski stručnjak s jasnom vizijom. Osim medicinskog znanja, potrebno je poznavanje upravljanja ljudskim resursima, financijama, nabavom i organizacijskim procesima te posjedovanje međunarodnog iskustva. Ipak smatra da je najvažnije da ima viziju da zna gdje želi da njegova ustanova bude za četiri ili 10 godina. Takva kombinacija stručnosti, menadžerskih vještina i vizije ključna je za uspješno vođenje zdravstvenih ustanova.

KBC Zagreb iz zraka                    Foto: By Suradnik13 - Own work, CC BY-SA 3.0, Wikimedia

U tom kontekstu Borovečki ističe važnost meritokracije, sustava u kojem su institucije i jasno definirani kriteriji važniji od pojedinačnih utjecaja. Hrvatska već godinama ide tim putem kroz europske integracije i druge reformske procese, a vjeruje da će pristupanje OECD-u dodatno ojačati upravo takav način upravljanja. „Odgovorne funkcije trebaju obnašati ljudi koji imaju potrebne kompetencije, rezultate i sposobnost donošenja kvalitetnih odluka u interesu zdravstvenog sustava i građana", navodi.

Obnova, personalizirana medicina i umjetna inteligencija

Borovečki je kazao i da je posljednjih šest godina bilo izazovno za KBC Zagreb zbog obnove bolnice i izgradnje novih objekata koja je sada konačno pri kraju. Ipak opseg usluga je unatoč tome rastao. Dok je 2019. KBC Zagreb zbrinuo oko milijun i pol pacijenata, taj broj danas kontinuirano raste iako su dio vremena radili smanjenim kapacitetima.

Istodobno se razvijaju projekti s potencijalom dugoročne transformacije hrvatske medicine. Osnovan je Zavod za personaliziranu medicinu, koji omogućuje molekularno profiliranje tumora radi ciljane terapije prilagođene pojedinom pacijentu. Nastavlja se razvoj robotske kirurgije, a uskoro će biti osnovan i Centar za primjenu umjetne inteligencije u medicini, u suradnji s institucijama poput MIT-a i Sveučilišta Stanford. Cilj je da najnaprednije medicinske tehnologije postanu sastavni dio svakodnevne kliničke prakse.

Pacijent u središtu sustava

Borovečki smatra da povjerenje započinje stručnošću, kvalitetnom komunikacijom i dostupnošću zdravstvene skrbi. Cilj je osigurati da pacijent tijekom cijelog liječenja bude informiran, uključen i siguran. Jedan od najvažnijih strateških projekata je unapređenje puta onkološkog pacijenta, kako bi bolesnik od dijagnoze do završetka liječenja imao jasno definiran i koordiniran put kroz sustav, bez nepotrebnih administrativnih prepreka.

Dodaje da se uspješnost bolnica više ne mjeri količinom pruženih usluga, već kvaliteti ishoda liječenja i vrijednošću koju sustav stvara za pacijenta.

Upravo je to jedan od ključnih naglasaka i analiza OECD-a – važno je kako koristimo raspoložive resurse te koliko uspješno liječimo pacijente. Ishodi liječenja, sigurnost pacijenata, kvaliteta života nakon liječenja i učinkovito korištenje resursa postaju najvažniji pokazatelji uspješnosti zdravstvenog sustava.

Digitalna transformacija

Borovečki smatra da je Hrvatska ostvarila značajan napredak u digitalizaciji zdravstva, uključujući bolničke informacijske sustave, CEZIH i rješenja razvijena uz potporu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kao primjere navodi Digitalni put lijeka, koji omogućuje preciznije praćenje primjene terapije, te Hrvatsku onkološku mrežu, koja unapređuje prikupljanje podataka o ishodima liječenja onkoloških pacijenata.

Četiri strateška projekta i lideri budućnosti

KBC Zagreb definirao je četiri strateška projekta: unapređenje puta onkološkog pacijenta, objedinjeni hitni bolnički prijam, akreditaciju bolnice prema međunarodnim standardima kvalitete te razvoj transparentnog financijskog upravljanja.

Borovečki je uvjeren da će lideri zdravstva budućnosti biti današnji studenti i mladi liječnici koji odrastaju uz digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju i potpuno nove modele rada te će se lakše prilagođavati promjenama koje nas očekuju.

Ključ za njihovo zadržavanje nije penalizacija, već stvaranje poticajnog okruženja ne samo financijski, nego i stručno: „Ako uspijemo najbolje međunarodne prakse prenijeti u hrvatske bolnice, tada će mnogi stručnjaci moći ostvariti profesionalne ambicije upravo u Hrvatskoj, bez potrebe za odlaskom u inozemstvo."

Modeli upravljanja

Govoreći o modelima upravljanja, treba li bolnicu voditi ekonomist ili liječnik Borovečki je kazao da se razlikuju se od zemlje do zemlje. U nekim sustavima bolnice vode liječnici, u drugima ekonomisti, a često postoje i zajednički modeli upravljanja. "Smatram da u hrvatskom zdravstvu svakako treba jačati ulogu ekonomista i profesionalnih menadžera jer će to pridonijeti odgovornijem upravljanju resursima. Međutim, bez obzira na profesiju, najvažnije je da osoba koja vodi zdravstvenu ustanovu bude stručna, međunarodno prepoznata, ima viziju razvoja i bude primjer svojim suradnicima". 

Na kraju, Borovečki ističe da pristupanje OECD-u ne predstavlja završetak procesa, već početak novog načina promišljanja: „Hrvatsko zdravstvo dio je europskog i globalnog prostora znanja, inovacija i suradnje. Upravo zato moramo težiti međunarodnim standardima kvalitete, upravljanju temeljenom na podacima, razvoju digitalnih tehnologija i stvaranju zdravstvenog sustava koji će u središte svake odluke stavljati pacijenta."