Svaka kućna ljekarna trebala bi sadržavati lijekove i medicinske proizvode koji mogu pomoći u liječenju blažih zdravstvenih problema zbog kojih nije potreban odlazak liječniku te osnovni pribor za prvu pomoć. Njen sadržaj naravno ovisi o dobi, broju i zdravstvenom stanju ukućana te se tako u njoj mora nalaziti i svakodnevna terapija za kronične bolesti koju je propisao liječnik.

Samoliječenje bezreceptnim lijekovima bi se trebalo ograničiti samo na suzbijanje simptoma kraćeg trajanja, a ukoliko simptomi potraju dulje od nekoliko dana ili se pogoršaju, preporuča se odlazak liječniku. Posebnu pažnju treba obratiti na to koji su lijekovi sigurni za djecu, trudnice i dojilje. Mora se napomenuti da lijekovi koji se kupuju bez liječničkog recepta nisu posve neškodljivi i mogu imati potencijalne nuspojave, pogotovo ako se nepravilno ili pretjerano koriste. Oprez je potreban kod kronično oboljelih (pogotovo kod starije populacije) čija terapija može djelovati u interakciji s privremeno uzetim lijekovima i promijeniti djelotvornost drugog lijeka zbog čega je posebno važno uvijek pročitati uputu o lijeku i savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom.

Za liječenje probavnih tegoba:

Za liječenje probavnih tegoba u kućnoj ljekarni trebali bi imati preparate za žgaravicu (antacidi, natrijev alginat), pripravke protiv proljeva (loperamid, aktivni ugljen, oralna rehidracijska sol, probiotik) te pripravke za liječenje konstipacije (laksativi poput sirupa s laktulozom, vrećica s makrogolom, glicerol čepića, bisakodil tableta i čepića).

Tablete protiv bolova i temeprature:

Jedni od najkorištenijih bezreceptnih lijekova su lijekovi za snižavanje povišene temperature (antipiretici) i ublažavanje bolova (analgetici). U njih ubrajamo paracetamol, ibuprofen, acetilsalicilnu kiselinu, ketoprofen, naproksen u raznim oblicima poput tableta, kapsula, granula za oralnu otopinu, sirupa ili čepića. Najkorišteniji od njih je paracetamol jer je siguran i za upotrebu kod novorođenčadi, djece, trudnica i dojilja, a slijedi ga ibuprofen koji se smije primjenjivati kod djece teže od 7 kg dok se kod trudnica i dojilja ne preporuča njegovo uzimanje. Acetilsalicilna kiselina, ketoprofen i naproksen se mogu primjenjivati samo kod odraslih i adolescenata starijih od 16 godina tjelesne težine veće od 50 kg.

Za smirivanje kašalja, prehlade i alergije:

Sastavni dio kućne ljekarne bi trebali biti lijekovi i pripravci za liječenje prehlade i gripe. Osnovno liječenje prehlade i gripe je simptomatsko pa se tako kod simptoma grlobolje koriste razne pastile i sprejevi s antisepticima, anesteticima, propolisom i vitaminom C.

Kod začepljenog nosa koriste se kapi i sprejevi za nos s dekongestivom (preporuka ne koristiti ih dulje od 4 dana zbog navikavanja), otopine morske vode i fiziološka otopina. Simptom kašlja možemo tretirati ovisno o vrsti kašlja. Za suhi kašalj se koriste antitusici poput butamirata, dekstrometorfana, sirupa s islandskim lišajem i trputcem, a za produktivni kašalj koristimo ekspektoranse poput ambroksola, bromheksina, acetilcisteina, sirupa s ekstraktom bršljana i jaglaca.

Budući da se u proljetno i ljetno vrijeme često javljaju razne kožne alergijske reakcije, opekline i ubodi od insekata, preporuča se imati gelove, masti ili kreme s antihistaminicima (kloropiramin, dimetinden) za ublažavanje crvenila i svrbeža, aloe vera gel za hlađenje i regeneraciju kože ili riblju mast koja ubrzava zacjeljivanje kože. Za izražene alergijske reakcije koriste se oralni antihistaminici u obliku tableta ili sirupa (loratadin, feksofenadin, cetirizin) dok bi osobe koje su već imale tešku alergijsku reakciju (anafilaksija) uvijek trebale uz sebe nositi automatsku injekciju s epinefrinom.

Dodaci prehrani koji mogu pomoći u jačanju imuniteta poput vitamina C i D, matične mliječi, propolisa i beta-glukana se također mogu preporučiti kao dio kućne ljekarne.

Obavezan pribor za prvu pomoć

U kućnoj ljekarni trebao bi se nalaziti osnovni pribor za prvu pomoć koji uključuje univerzalni antiseptik za kožu i sluznice, sterilne gaze i komprese različitih dimenzija,  zavoje i kopče za zavoje, flastere, škarice, kirurške trake u roli te antibiotski pripravak za rane (npr. gel ili prašak s tirotricinom).

Toplomjer i tlakomjer su mjerni instrumenti koji se također preporučuju kao sastavni dio svake kućne ljekarne.

Gdje čuvati lijekove?

Posebnu pozornost treba obratiti na mjesto na kojem se čuvaju lijekovi. Ono treba biti suho, temperature do 25ºC (osim ako nije drugačije propisano), zaštićeno od svjetla i izvan dohvata djece. Lijekove treba čuvati u originalnoj ambalaži, a svakih 6 mjeseci potrebno je provjeriti rok valjanosti lijekova te zbrinuti one isteklog roka i zamijeniti novim. Lijekove s isteklim rokom valjanosti treba na pravilan način zbrinuti što podrazumijeva odlaganje u za to predviđeni spremnik u ljekarni, nikako ne bacati lijekove u smeće. Za više savjeta uvijek upitajte svog liječnika ili ljekarnika!

Autor teksta: Petra Fabijančić, mag.pharm., Poliklinika Medikol