Freepik
Novo eksperimentalno istraživanje objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences otkriva da tinta iz tetovaža ne ostaje samo u koži, nego putuje limfnim sustavom, izaziva dugotrajnu upalu i mijenja način na koji imunološki sustav reagira na određena cjepiva. Istraživači su to pokazali na miševima i ljudskim stanicama, a upozoravaju da su nalazi važni u vrijeme kada se procjenjuje da je gotovo svaka peta osoba u svijetu tetovirana. Cilj im nije stvaranje panike, nego bolje informiranje javnosti i poticaj na strožu kontrolu sastava tattoo tinte.
Kod tetoviranja, igla više puta probija kožu i unosi pigment duboko u dermis. Ovaj pigment nije topiv u tjelesnim tekućinama, pa ga organizam ne može jednostavno “isprati”. Studija je pokazala da dio tinte otpluta limfnim žilama i završava u drenažnim limfnim čvorovima, gdje se polako nakuplja. Tamo je preuzimaju makrofagi, imunološke stanice koje inače “čiste” mikroorganizme i otpadne čestice iz limfe.
Zašto vas svrbi koža? 5 mogućih razloga koje ne smijete ignorirati
Problem nastaje zato što pigment u tim stanicama ne miruje. Makrofagi koji gutaju tintu često ugibaju, a istodobno se u limfnim čvorovima razvija upalna reakcija koja traje tjednima, pa i mjesecima. U pokusima su znanstvenici jasno vidjeli znakove upale čak dva mjeseca nakon tetoviranja, uz povišene razine upalnih molekula i povećan broj imunoloških stanica u limfnim čvorovima.
Najzanimljiviji i najosjetljiviji dio rezultata odnosi se na cjepiva. Kada su miševima s tetovažama dali mRNA cjepivo protiv COVID-19, životinje su imale slabiji razvoj zaštitnih protutijela nego životinje bez tinte u limfnim čvorovima. Pokazalo se i da stanice koje trebaju “prikazati” virusni protein imunološkom sustavu slabije izražavaju taj protein ako u sebi nose pigment tinte.
Freepik
No pri klasičnom, UV-inaktiviranom cjepivu protiv gripe slika je bila obrnuta. Kod tetoviranih životinja odgovor je bio pojačan, vjerojatno zato što trajna lokalna upala djeluje poput prirodnog “pojačivača” imunološkog odgovora. To znači da tetovaže ne djeluju jednostavno “dobro” ili “loše” na imunitet, nego da mogu na različite načine mijenjati reakciju ovisno o vrsti cjepiva i mehanizmu njegova djelovanja.
Istraživanje je provedeno na miševima i na kulturama ljudskih stanica, pa se nalazi ne mogu doslovno preslikati na svakog čovjeka s tetovažom. Ipak, pokazuje vrlo jasno da tinta nije potpuno inertna, nego da s njom naš imunološki sustav aktivno “radi” i dugo nakon što se tetovaža zacijeli. Posebno su problematične crna i crvena tinta, za koje je i ranije bilo poznato da češće izazivaju kožne reakcije.
Koji su najbolji sastojci za kožu s rozacejom (i oni koje je bolje izbjegavati)
Autori studije naglašavaju da se ne radi o pozivu na uklanjanje tetovaža, nego o potrebi za boljom regulacijom pigmenta, dodatnim istraživanjima i informiranim odlukama. U budućnosti bi liječnici možda trebali uzeti u obzir lokaciju i veličinu tetovaža kada savjetuju mjesto primjene pojedinih cjepiva, a zakonodavci strože nadzirati sastav boja koje svakodnevno završavaju u ljudskoj koži.