Znanstvenici su otkrili da dugotrajni post izaziva mnogo složenije promjene u ljudskom tijelu nego što se dosad mislilo. Novo istraživanje pokazalo je da tijelo tijekom sedmodnevnog posta ne prolazi samo kroz sagorijevanje masnih zaliha, već ulazi u potpuno novo biološko stanje koje zahvaća mozak, metabolizam, imunološki sustav i brojne organe.

Nutricionistica otkriva: Kako planirati obroke i jesti zdravo čak i kad nemate vremena

Studija objavljena u časopisu Nature Metabolism pratila je 12 zdravih dobrovoljaca tijekom sedmodnevnog posta uz unos isključivo vode. Istraživači sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu i Norveške sportske akademije svakodnevno su analizirali krv sudionika te pratili oko 3000 proteina u organizmu kako bi otkrili što se događa na molekularnoj razini, prenosi Science Daily.

Prve velike promjene pojavile su se tek nakon tri dana

Kao što se i očekivalo, organizam je tijekom prva dva do tri dana prestao koristiti glukozu kao glavni izvor energije te se prebacio na sagorijevanje masnoća. Sudionici su u prosjeku izgubili oko 5,7 kilograma, uključujući masno tkivo i dio mišićne mase. Nakon ponovnog unosa hrane dio izgubljene mišićne mase brzo se vratio, dok je velik dio izgubljenih masnoća ostao izgubljen.

Magnific

Ipak, znanstvenike je najviše iznenadilo nešto drugo. Najveće promjene u aktivnosti proteina nisu se dogodile odmah, već tek nakon otprilike tri dana bez kalorija. Više od trećine analiziranih proteina značajno se promijenilo tijekom posta. Posebno su bile izražene promjene povezane s proteinima koji sudjeluju u strukturi tkiva i živčanog sustava.

„Po prvi put možemo vidjeti što se događa na molekularnoj razini u cijelom tijelu tijekom posta“, rekla je Claudia Langenberg, direktorica instituta PHURI na Sveučilištu Queen Mary. Dodala je da rezultati potvrđuju da post može imati zdravstvene koristi koje nadilaze samo gubitak kilograma, ali i da se te promjene javljaju kasnije nego što se dosad pretpostavljalo.

Moguće koristi, ali i ozbiljni rizici

Analiza je pokazala moguće pozitivne učinke na metaboličke procese, upale i funkciju mozga, zbog čega znanstvenici vjeruju da bi se u budućnosti mogli razviti tretmani koji oponašaju učinke posta bez potrebe za dugotrajnim gladovanjem.

Istraživači ističu kako interes za post posljednjih godina snažno raste jer pojedina istraživanja povezuju povremeni post s boljom osjetljivošću na inzulin, povoljnijim masnoćama u krvi i mogućim pozitivnim učinkom na zdravlje srca i mozga.

Zašto u želucu uvijek imamo mjesta za desert?

No stručnjaci upozoravaju da dugotrajni post nije bezopasan. Tijekom produljenog gladovanja mogu se pojaviti dehidracija, poremećaj elektrolita, vrtoglavica, gubitak mišićne mase i druge komplikacije, osobito kod osoba koje imaju kronične bolesti.

Zbog toga se naglašava da se višednevni post ne bi trebao provoditi bez liječničkog nadzora, posebno kod osoba s dijabetesom, bolestima srca ili poremećajima prehrane.

„Naši rezultati pomažu objasniti zašto post može biti koristan kod određenih stanja i mogli bi pomoći razvoju novih terapija koje će imati slične učinke bez potrebe za dugotrajnim gladovanjem“, rekao je istraživač Maik Pietzner.