aktualna bolest

Sve što trebate znati o hantavirusu: kako se prenosi, koji su simptomi i može li se liječiti

| Autor: A. S.
Foto: Magnific

Foto: Magnific

Hantavirusi su poznati u medicini, ali većina ljudi o njima zna vrlo malo dok se ne pojave vijesti o zaraženima. Ovog puta je hantavirus postao svjetska vijet nakon izbijanja epidemije na kruzeru MV Hondius. Do sada su tri osobe, nizozemski par i njemački državljanin umrle.

Ovi virusi se prenose preko glodavaca i mogu izazvati teške, ponekad i smrtonosne bolesti kod ljudi. Posebno su opasni jer ih je teško prepoznati na vrijeme, a ne postoji specifičan lijek za njih.

Svjetska zdravstvena organizacija je sažela sve važne informacije koje trerbate znati o hantavirusu.

Što je zapravo hantavirus i odakle dolazi?

Hantavirusi su skupina virusa koji prirodno žive u glodavcima poput miševa, štakora i sličnih životinja. Za razliku od ljudi, glodavci koji nose virus obično ne pokazuju znakove bolesti. Oni su rezervoari zaraze i mogu nositi virus cijeli život bez simptoma.

Tiha epidemija u Hrvatskoj: Svaki osmi stanovnik ima kroničnu bubrežnu bolest, a da to i ne zna

Do sada je otkriveno mnogo vrsta hantavirusa, no samo neki od njih mogu zaraziti ljude i uzrokovati bolest.

Kako se hantavirus prenosi na ljude?

Najčešće se zaraza događa kada osoba udahne čestice iz urina, izmeta ili sline zaraženih glodavaca. Dovoljno je da se zaraženi materijal osuši i podigne u zrak, na primjer prilikom čišćenja zapuštenih prostora, šupa, podruma ili tavana. Rjeđe, zaraza može nastati i izravnim kontaktom s glodavcem ili njegovim ugrizom.

Aktivnosti koje povećavaju rizik od zaraze su čišćenje slabo prozračenih ili zaprašenih prostora, rad u poljoprivredi ili šumarstvu te spavanje u prostorijama u kojima borave glodavci.

Foto: MagnificFoto: Magnific

Dobra vijest je da se većina vrsta hantavirusa gotovo nikada ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Jedina poznata iznimka je Andes virus, koji se javlja u Južnoj Americi, posebno u Argentini i Čileu, gdje je zabilježen ograničen prijenos među bliskim kontaktima, najčešće članovima kućanstva ili partnerima.

Koje bolesti uzrokuje?

Ovisno o tome gdje se u svijetu zarazite i kojom vrstom hantavirusa, bolest se može manifestirati na dva potpuno različita načina:

U Americi hantavirusi uzrokuju bolest poznatu kao hantavirusni kardiopulmonalni sindrom (HCPS), koja brzo zahvaća pluća i srce. Smrtnost može doseći i do 50 posto, što ovu bolest čini jednom od najozbiljnijih zaraznih bolesti.

U Europi i Aziji hantavirusi uzrokuju hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HFRS), koja najviše oštećuje bubrege i krvne žile. Smrtnost je niža, kreće se od manje od jedan do 15 posto, ali bolest može biti ozbiljna i zahtijevati intenzivno liječenje.

Koliko je to česta bolest?

Hantavirusne infekcije relativno su rijetke, ali nisu zanemarive. Prema procjenama, svake godine u svijetu zarazi se između 10.000 i više od 100.000 ljudi, a najveći teret bolesti snose Azija i Europa.

Hrstić: Nema zaraženih Hrvata, znamo što raditi ako virus stigne

Ministrica zdravstva Irena Hrstić izjavila je da trenutno nema informacija da je ikoji hrvatski državljanin bio na letu na kojem je zaražena stjuardesa, niti da ima zaraženih u Hrvatskoj. "Onoliko koliko sam se dosad informirala s ravnateljem HZJZ-a, nemamo informaciju da je netko od Hrvata potencijalno zaražen", rekla je u emisiji Dnevnik Nove TV.

Potvrdila je da postoji sustav brzog informiranja između HZJZ-a i Ministarstva te da bi u slučaju pojave virusa primarne institucije bile Epidemiološka služba i Klinika za infektivne bolesti. Hrvatska, kaže, ima i dovoljno izolacijskih soba.

Što se tiče usporedbe s pandemijom covida-19, ministrica je bila jasna: "Nikako. Nije bolest koja se takvom brzinom širi." Upozorila je ipak da je visoka smrtnost ključan problem ove bolesti, dodavši da u Hrvatskoj trenutno nema registriranih sojeva o kojima se govori u javnosti.

U Europi se svake godine prijavi nekoliko tisuća slučajeva, najviše u sjevernim i središnjim dijelovima kontinenta gdje je Puumala virus najčešći. U Americi su slučajevi rjeđi, oko stotinu godišnje, ali zbog visoke smrtnosti i dalje predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem.

Koji su simptomi?

Simptomi se najčešće javljaju između jednog i osam tjedana nakon što ste bili izloženi virusu. Na početku bolest podsjeća na običnu gripu: javlja se visoka temperatura, jaka glavobolja, bolovi u mišićima, a često i mučnina, povraćanje i bolovi u trbuhu.

U tome je i problem: rana faza hantavirusne infekcije teško se razlikuje od gripe, covida-19, upale pluća ili nekih drugih infekcija.

Ako bolest napreduje, ovisno o tipu virusa:

  • kod HCPS-a (američki tip): razvijaju se kašalj, otežano disanje, tekućina u plućima i šok

  • kod HFRS-a (europski/azijski tip): javljaju se pad krvnog tlaka, poremećaji zgrušavanja krvi i zatajenje bubrega

Kako se postavlja dijagnoza?

Budući da početni simptomi nalikuju na mnoge druge bolesti, ključan je razgovor s liječnikom o mogućem kontaktu s glodavcima. Je li pacijent boravio u zapuštenoj kući, radio na farmi, čistio podrum ili boravio u prirodi? Sve to liječniku daje važne smjerokaze.

Dijagnoza se potvrđuje laboratorijskim pretragama krvi, pri čemu se traže specifična protutijela ili genetski materijal virusa.

Postoji li lijek?

Kratko i jasno: za hantavirus još ne postoji specifičan lijek ni cjepivo. Liječenje je potporno, što znači praćenje stanja pacijenta i liječenje komplikacija na plućima, srcu i bubrezima. Što se prije dođe u bolnicu, to su izgledi za oporavak bolji, posebno kod HCPS-a, gdje bolest može napredovati vrlo brzo.

Kako se zaštititi?

Zaštita se prvenstveno temelji na smanjenju kontakta s glodavcima i njihovim tragovima. Evo nekoliko praktičnih savjeta:

    • Zatvorite sve otvore kroz koje glodavci mogu ući u kuću ili radni prostor

    • Hranu čuvajte u zatvorenim posudama nepristupačnim glodavcima

    • Ako čistite prostorije u kojima su boravili glodavci, nikada ne čistite na suho. Prašinu, izmet i ostatke uvijek prvo navlažite prije čišćenja i nosite masku.

    • Izbjegavajte usisavanje suhog izmeta glodavaca jer čestice lako mogu završiti u zraku koji udišete.

    • Nakon kontakta s potencijalno zaraženim površinama temeljito operite ruke

    • Ako sumnjate na infekciju, posebno ako ste bili u kontaktu s glodavcima, odmah se javite liječniku.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter