Alergije na hranu sve su češći javnozdravstveni problem, a nova velika međunarodna analiza pokazuje da oko 5 posto djece razvije alergiju na hranu do šeste godine života. Drugim riječima, svako dvadeseto dijete suočit će se s ovom dijagnozom u najranijoj dobi. Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu JAMA Pediatrics obuhvatilo je 190 studija iz 40 zemalja, s gotovo 2,8 milijuna djece. Znanstvenici su analizirali koliko je alergija doista učestala te koji čimbenici najviše povećavaju rizik njezina razvoja.

Proljeće u zraku: Kako ublažiti simptome proljetnih alergija?

Kod beba i male djece najčešće alergijske reakcije izazivaju mlijeko, jaja, kikiriki, riba i školjkaši. Riječ je o tzv. IgE-posredovanim alergijama koje se razvijaju rano, mogu trajati cijeli život i u težim slučajevima dovesti do anafilaktičke reakcije. Iako se o alergijama često govori kao o genetskom problemu, ova analiza potvrđuje da je riječ o složenom, višefaktorskom procesu u kojem se isprepliću genetika, okoliš, mikrobiom, stanje kože i način ranog hranjenja.

Najvažniji rizični čimbenici

Znanstvenici su identificirali niz čimbenika koji značajno povećavaju rizik. Među najsnažnijim su:

• rana pojava atopijskog dermatitisa, alergijskog rinitisa ili piskanja u prsima
  
  
• teži oblici ekcema u prvoj godini života
  
  
• pojačani gubitak vlage kroz kožu
  
  
• genetske varijacije povezane s funkcijom kožne barijere
  
  
• kasno uvođenje alergene hrane, osobito kikirikija nakon prve godine
  
  
• primjena antibiotika u prvom mjesecu života
  
  
• pozitivna obiteljska anamneza alergija
  
  
• porod carskim rezom
  
  
• muški spol
  
  
• status prvorođenog djeteta
  
  

S druge strane, čimbenici poput niske porođajne težine, produžene trudnoće, majčine prehrane tijekom trudnoće ili razine stresa nisu pokazali značajnu povezanost s razvojem alergije.

Freepik

Jedna od važnih poruka studije odnosi se na vrijeme uvođenja čvrste hrane. Odgađanje uvođenja kikirikija, jaja ili ribe povezano je s većim rizikom razvoja alergije. Stručnjaci ističu da se uvođenje potencijalno alergene hrane između četvrtog i šestog mjeseca života, kada dijete počinje s dohranom, smatra važnom preventivnom strategijom.

Alergija nije uzrokovana samo jednim čimbenikom

Autori naglašavaju da se alergija na hranu ne može objasniti jednim uzrokom. Umjesto toga, riječ je o kombinaciji genetskih predispozicija, promjena u mikrobiomu, oštećenja kožne barijere, okolišnih utjecaja i načina izlaganja alergenima. Drugim riječima, dijete može imati jedan veliki rizični čimbenik ili više manjih koji se međusobno nadopunjuju.

Većina uključenih studija provedena je u zemljama s visokim prihodima, što može ograničiti primjenjivost rezultata na siromašnije regije. Također, nisu sve studije potvrđivale alergiju tzv. provokacijskim testom hranom, koji se smatra zlatnim standardom dijagnostike. Unatoč tome, riječ je o dosad najopsežnijoj analizi čimbenika rizika za razvoj alergija na hranu u ranom djetinjstvu.

Osam načina kako ublažiti simptome proljetne alergije kod djeteta

Rezultati pomažu liječnicima jasnije prepoznati djecu s povećanim rizikom i prilagoditi preventivne mjere. Rana procjena kožnih problema, oprezno, ali pravovremeno uvođenje alergene hrane i racionalna primjena antibiotika mogu imati važnu ulogu u smanjenju rizika.

Alergija na hranu nije rezultat samo genetike ili samo prehrane, već složene interakcije više čimbenika pa prevencija zahtijeva cjelovit pristup koji uključuje pedijatre, alergologe, roditelje i zdravstveni sustav.