Nitko na njega nije imun! Ovo su posljedice kroničnog stresa na organizam

Mjesec travanj posvećen je podizanju svijesti o stresu. Inicijativu je pokrenulo društvo osnovano u Velikoj Britaniji 1992. godine – Stress Awareness Society.

Misija društva je podići svijest javnosti o uzrocima i načinima nošenja sa stresom. Cilj je pomoći pojedincima i organizacijama u prepoznavanju znakova stresa te adaptivnijim načinima nošenja sa stresom, kako bi se gradilo sretnije, zdravije i otpornije društvo.

Kako bi se obilježio Mjesec svjesnosti o stresu te se time doprinijelo boljem razumijevanju stresa i njegovim uzrocima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za mentalno zdravlje će tijekom travnja 2025. objaviti seriju letaka koji na različite načine obrađuju temu stresa – od razumijevanja važnih pojmova, preko prepoznavanja znakova kronične izloženosti stresorima, do načina nošenja s različitim stresorima. Evo koje nam informacije donosi letak;

Stres je uvijek štetan? - MIT

Što bi se dogodilo da se našim davnim precima, kada bi se našli u blizini predatora poput sabljozubog tigra, nisu aktivirali zaštitni mehanizmi, odnosno da nije došlo do pokretanja stresne reakcije? Odgovor je jasan - ne bi preživjeli.

Isto danas vrijedi i za nas – kada bismo, primjerice, vidjeli kako automobil juri prema nama, a da se pritom ne „upali“ stresna reakcija, ne bismo imali priliku na vrijeme reagirati.

Stresna reakcija je adaptivna; omogućila nam je, i još uvijek nam omogućava, prilagodbu okolini. To je ključni mehanizam preživljavanja.

U čemu je onda problem?

Iako nam je adaptivan kada postoji prijetnja životu, danas većinom osjećamo stres u situacijama koje nisu životno ugrožavajuće, kao npr. kada se približava rok do kojeg trebamo obaviti zadatak na poslu.

I u takvim situacijama tijelo prolazi kroz stanje stresa. Drugim riječima, u stanju stresa tijelo misli da je napadnuto i prebacuje se u “bori se ili bježi stanje”. Kako bi osiguralo da se bori ili bježi, brojne promjene se događaju u tijelu - pojačano se luče adrenalin, noradrenalin i kortizol.

To dovodi do ubrzanja rada srca, preusmjeravanja krvi u mišiće i inhibicije rada, za to stanje, nepotrebnih funkcija, poput rada crijeva i mjehura. Osim “bori se ili bježi stanja”, postoji i treće stanje - “zamrzni se”. Ova tri stanja su na engleskom jeziku poznata kao “3F - fight, flight or freeze”.

Bori se

U “bori se” stanju, možemo se osjećati agitirano, nemirno; možemo osjetiti ljutnju i emocionalno reagirati u ljutnji prema drugima takve reakcije su bile poželjne u susretu s predatorom, ali danas mogu nepoželjno utjecati na međuljudske odnose.

Bježi

U “bježi” stanju, izmičemo se od stresora te tako doživljavamo olakšanje kada se nađemo u opasnom okolišu, ovo je strategija koja može spasiti život ipak, u svakodnevnim situacijama, izbjegavanje stresora obično privremeno dovodi do olakšanja, ali dugoročno ne otklanja stresor s kojim se moramo prije ili poslije suočiti (poput roka na poslu).

Zamrzni se

Kada postoji opasnost da je predator u blizini, adaptivno je bilo i zamrznuti se te sakriti od predatora u svakodnevnim situacijama, zamrzavanje se često može ogledati u tome da zaboravimo disati ili dišemo jako plitko; kad smo pod stresom, često imamo osjećaj da se ne možemo pomaknuti.

Posljedice kroničnog stresa za zdravlje

Ako smo dugo i kronično u stanju stresa, posljedice za zdravlje mogu biti brojne.

Kronični stres može narušiti ravnotežu gotovo svih tjelesnih sustava, uključujući kardiovaskularni, imunološki, živčani, probavni, endokrini, metabolički, reproduktivni, koštano-mišićni sustav.

Ono što je dobro je da smo kao ljudska bića otporni te da možemo usvajati nove vještine, prilagođavati se nepovoljnim uvjetima i učiti iz njih. Logika nije eliminirati sav stres iz naših života niti je to moguće. Ono što je moguće je razviti adaptivne strategije suočavanja sa stresom.

Već danas možemo napraviti mali korak ka razvijanju i ojačavanju vještina suočavanja sa stresom!

Izvor: hzjz.hr

Ana A.