Uoči obilježavanja Nacionalnog dana palijativne skrbi, koji nas podsjeća na važnost dostojanstva i podrške u najtežim životnim trenucima, udruga La Verna pokrenula je donacijsku i informativnu kampanju na području zagrebačke Dubrave. Cilj kampanje, koja traje od 4. do 11. svibnja, jest podizanje svijesti o važnosti palijativne skrbi te prikupljanje sredstava za nastavak pružanja besplatne pomoći teško oboljelim osobama i njihovim obiteljima.

Palijativna skrb često se pogrešno povezuje isključivo s posljednjim danima života. U stvarnosti, riječ je o puno širem obliku podrške koji obuhvaća fizičku, emocionalnu i socijalnu dimenziju života oboljelih i njihovih bližnjih. Upravo tu ulogu već 17 godina u Zagrebu i okolici ima udruga La Verna, koja kroz rad educiranih volontera nastoji osigurati da nijedna osoba ne prolazi kroz tešku bolest sama.

Volonteri su oslonac u trenucima kada je najteže

Podaci iz protekle godine jasno pokazuju koliko je ovakav oblik pomoći potreban. Udruga je pružila podršku za 465 teško oboljelih osoba i 326 članova njihovih obitelji, a gotovo 5.000 volonterskih sati utrošeno je na pružanje pomoći na terenu. Osim toga, besplatno je posuđeno 266 medicinskih pomagala, a sve usluge korisnicima dostupne su bez ikakve naknade.

Dr. sc. Adriano Friganović: "Društvo mora učiniti sve da palijativna skrb bude dostupna svima"

Predsjednica udruge Blaženka Eror Matić ističe kako je srž palijativne skrbi upravo u prisutnosti: “Iz perspektive naših volontera, palijativna skrb prije svega znači biti prisutan uz osobu. Jedan „običan“ posjet zapravo nikada nije potpuno običan, jer se prilagođava korisniku i njegovu trenutačnom stanju kao i potrebama cijele obitelji. Ponekad je to razgovor s bolesnikom uz kavu, čitanje, šetnja ako osoba može izaći, pomoć u sitnim svakodnevnim stvarima ili samo tiha prisutnost. Volonter može biti pratnja pri odlasku liječniku ili na terapiju. Time se obitelji oslobađa vrijeme da predahne, obavi svoje obaveze ili učini nešto za sebe. U drugom slučaju volonter može otići po recepte, lijekove, u dućan ili obaviti druge slične zadatke.”

Foto: Privatna arhiva udruge La Verna

Rad u palijativnoj skrbi emocionalno je zahtjevan, no volontere često motivira osobno iskustvo bolesti ili gubitka. Upravo ta iskustva potiču ih da pomognu drugima u sličnim situacijama.

Ipak, dobra volja, iako jako važna, nije dovoljna za ovakav rad. Udruga volontere priprema kroz edukaciju o palijativnoj skrbi, komunikaciji s teško oboljelim osobama, aktivnom slušanju, granicama volontiranja, žalovanju i odnosu s obitelji korisnika. 

Kontinuirana podrška volonterima jednako je važna. Dva puta mjesečno organiziraju se sastanci po principima supervizije na kojima volonteri imaju priliku obraditi ono što ih je emocionalno dotaknulo, razmijeniti iskustva i dobiti podršku pod stručnim vodstvom. Koordinatori su pritom stalno na raspolaganju volonterima, bilo za razgovor, savjet ili podršku u izazovnim situacijama. Velik naglasak stavlja se i na to da pomaganje drugima mora uključivati i brigu o vlastitom mentalnom i emocionalnom stanju. Dugoročno, samo onaj volonter koji ima adekvatnu podršku može kvalitetno pomagati drugima. Unatoč emocionalnoj zahtjevnosti volonterskog rada, mnogi ističu da im ovakvo iskustvo donosi duboko osobno ispunjenje te da kroz pomaganje drugima zapravo dobivaju više nego što daju.

Sustav postoji, ali nije svima jednako dostupan

Iako palijativna skrb u Hrvatskoj postoji, ona još uvijek nije u potpunosti razvijena niti jednako dostupna svim građanima. Upravo zbog toga udruge poput La Verne imaju ključnu ulogu u popunjavanju praznina sustava. Najveći izazov je što su potrebe korisnika često veće od dostupne podrške. Obitelji se nerijetko osjećaju prepuštene same sebi, osobito kada se bolest pogorša. Ponekad se s time bore i volonteri Udruge pa ne mogu uvijek odgovoriti na potrebe korisnika u onom opsegu u kojem bi njima to najviše odgovaralo. 

Uz to, veliki problem predstavlja i nedovoljna informiranost. Mnogi ljudi i dalje vjeruju da se palijativna skrb odnosi isključivo na sam kraj života, iako je stvarnost drugačija i rano angažiranje može značajno poboljšati kvalitetu života osobe. Zbog toga je često traže prekasno. U takvim situacijama teško je u kratkom vremenu organizirati sve potrebne oblike podrške, od medicinske skrbi do psihološke i socijalne pomoći. 

Priče koje pokazuju stvarnu vrijednost pomoći

Iza brojki stoje konkretne ljudske priče koje najbolje pokazuju koliko ovakva podrška može promijeniti svakodnevicu. 

Iskrena ispovijest o godinama borbe, dijagnozi i novoj nadi: Bolovi su imali ime - endometrioza

“Jedna od njih je priča o volonterki koja je pomagala supruzi u brizi za teško bolesnog supruga. Provodila je vrijeme uz njega, razgovarala s njim, pomagala u hranjenju, ali bila je podrška i supruzi kojoj je bila oslonac i uho za slušanje, kao i sigurnost da uvijek ima nekoga koga može nazvati i kome se obratiti. Nakon smrti supruga volonterka je ostala uz nju i bila podrška u procesu žalovanja i tako je s vremenom to postalo pravo prijateljstvo. Nakon nekog vremena zdravstveno stanje supruge se pogoršalo i volonterka je nastavila dolaziti k njoj sve do njezine smrti što je značajno pomoglo kćeri koja je brinula o majci”, priča Blaženka Eror Matić.

Foto: Privatna arhiva udruge La Verna

Takve priče nisu iznimka. Udruga često pomaže i osobama koje žive same, kao i obiteljima koje se nakon života u inozemstvu teško snalaze u našem sustavu. U svim tim situacijama ključna je ista poruka, nitko ne bi trebao prolaziti kroz bolest bez podrške.

Kroz aktualnu kampanju građani Dubrave imat će priliku upoznati se s radom udruge i pričama ljudi kojima je ova pomoć bila presudna. Cilj nije samo prikupljanje donacija, već i poticanje društva na razmišljanje o važnosti palijativne skrbi. Palijativna skrb ne mijenja tijek bolesti, ali može promijeniti način na koji osoba i obitelj prolaze kroz nju, s manje straha, manje samoće i više dostojanstva.

Na kraju, iz Udruge poručuju: u najtežim trenucima života, prisutnost drugog čovjeka osobi može značiti sve.