Zagreb se posljednjih dana nalazi u crvenoj zoni prema indeksu kvalitete zraka, što znači da razina onečišćenja može štetno utjecati na zdravlje stanovnika.

Mnogi građani primjećuju gustu maglu i težak zrak, dok stručnjaci upozoravaju da su u zraku najopasnije lebdeće čestice PM 2.5, mikroskopski sitne čestice koje prodiru duboko u pluća i mogu pogoršati dišne i kardiovaskularne tegobe.

Iako se često misli da je glavni uzrok loše kvalitete zraka industrija ili promet, u Zagrebu to nije slučaj. Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ), glavni lokalni izvor zagađenja u Zagrebu su mala kućna ložišta na kruta goriva, prvenstveno drvo.

Značajan dio zagađenja potječe i prijenosom iz susjednih zemalja jer zrak ne poznaje granice, pa zagađenje iz okolnih država značajno utječe na kvalitetu zraka u Zagrebu. Promet, suprotno uvriježenom mišljenju, ima relativno mali udio u ukupnom zagađenju, unatoč tome što je broj automobila u Zagrebu značajno porastao u posljednjih deset godina.

Nema značajnog narušavanja kvalitete zraka nakon požara, preporučuje se oprez

Ključni problem je geografski položaj Zagreba u kotlini, na jugozapadnom kutu Panonske nizine. Tijekom zimskih mjeseci nastaje pojava poznata kao temperaturna inverzija, hladan zrak se zadržava pri tlu, dok se topliji zrak nalazi iznad njega, stvarajući svojevrsni "poklopac" koji sprječava uobičajeno podizanje zraka u visinu.

freepik

Ovaj fenomen dodatno potiču slaba cirkulacija zraka te visok tlak zraka tijekom stabilnih vremenskih prilika, zbog čega se stvara "kapa" koja zarobljava onečišćenja iz grijanja i ostalih izvora pri razini zemlje.

Kad nema cirkulacije zraka i vjetra, onečišćenje se ne može raspršiti pa se štetne čestice gomilaju u prizemnom sloju. U takvim uvjetima smog se može vidjeti i golim okom, a građanima se savjetuje da izbjegavaju boravak i fizičke aktivnosti na otvorenom, posebno djeca, starije osobe i kronični bolesnici.

Loša kvaliteta zraka zabilježena i u drugim gradovima

Osim Zagreba, loša kvaliteta zraka zabilježena je i u Sisku, Kutini, Bjelovaru, Koprivnici i Slavonskom Brodu, gdje mjerne postaje također pokazuju povišene vrijednosti PM 2.5 čestica. U nekim dijelovima Slavonije, onečišćenje traje već gotovo dva tjedna bez prekida, što potvrđuje da problem nije samo lokalnog karaktera nego sezonski i regionalni.

Prema riječima stručnjaka iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, zimsko razdoblje i sezona grijanja svake godine donose isti obrazac, zrak postaje zasićen česticama pepela i čađe iz kućnih ložišta, uz utjecaj nepovoljnih meteoroloških uvjeta poput dugotrajne magle, odsustva vjetra i padalina te temperaturne inverzije.

Kad se dim raziđe, otrov ostaje: Požari ostavljaju nevidljive tragove u zraku i tlu

Kako bi se stanje pratilo preciznije, Zagreb uskoro dobiva mobilni laboratorij za mjerenje onečišćenja zraka, prvi takav u Hrvatskoj. Očekuje se da će biti u funkciji do proljeća i omogućiti detaljnije praćenje izvora zagađenja te točniju procjenu kvalitete zraka u različitim dijelovima grada.

Dok se ne pronađu trajnija rješenja, preporuka građanima ostaje ista, ograničiti boravak na otvorenom kad su vrijednosti povišene, zatvarati prozore u vrijeme smoga te, ako je moguće, razmotriti alternativne načine grijanja umjesto ložišta na kruta goriva.

Kombinacija grijanja na drva, prijenosa zagađenja iz inozemstva, geografskog položaja u kotlini i temperaturne inverzije čini zrak glavnog grada jednim od najzagađenijih u zemlji tijekom zimskih mjeseci. Trenutno stanje kvalitete zraka u realnom vremenu možete pratiti OVDJE.