Europska komisija predložila je u srijedu uspostavu Sustava kritične komunikacije Europske unije (EUCCS). Cilj mu je da policija, vatrogasci, hitna medicinska služba i civilna zaštita u krizama imaju sigurnu i pouzdanu vezu, i to preko državnih granica te kad kopnene komunikacijske mreže ne rade, priopćila je Komisija.

Nacionalni dan hitne medicinske službe: “Ne zovite ako nije uistinu hitno”

Požari, poplave, oluje, prijetnje dronovima kritičnoj infrastrukturi ili teroristički napadi traže brz i dobro usklađen odgovor svih službi. No danas su njihove mogućnosti međusobne komunikacije ograničene: sustavi im nisu povezani i prestaju raditi kad prijeđu granicu. Zbog toga hitne službe često ne mogu međusobno komunicirati upravo dok spašavaju ljude, navode iz Komisije.

Što se mijenja za hitne službe

Prema prijedlogu, sve članice postupno bi prešle sa starijih uskopojasnih radijskih sustava na širokopojasnu tehnologiju poput 5G mreže. To znači da spasioci više ne bi bili ograničeni na glasovnu vezu, nego bi mogli razmjenjivati fotografije, videozapise i zvuk, brže i sigurnije, i unutar države i diljem Europe.

Foto: Magnific

Ključna novost je jedan siguran uređaj putem kojeg bi hitne službe u stvarnom vremenu dijelile podatke, video, poruke i lokaciju. Komisija ističe da bi to poboljšalo pregled situacije na terenu i koordinaciju u krizama i izvanrednim situacijama.

Prednost spasiocima i kad mreža padne

Sustav je zamišljen tako da hitnim službama daje prednost čak i kad je mobilna mreža preopterećena ili u prekidu. Gdje mobilne mreže uopće nema, primjerice tijekom nestanka struje, pričuvu bi osigurali europski sateliti, kao i mobilne komunikacijske jedinice koje se mogu dopremiti na teren i ponovno uspostaviti vezu.

"Sustav kritične komunikacije Europske unije nije samo tehnološka nadogradnja, nego ključan operativni štit. Besprijekorna suradnja zahtijeva besprijekornu komunikaciju. S EUCCS-om osiguravamo da naše hitne službe imaju alate za razmjenu ključnih podataka, koordinaciju uputa u stvarnom vremenu i zajedničko djelovanje preko granica bez prekida, bez obzira na okolnosti", poručila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica Komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju.

Dio šireg sigurnosnog paketa

Sustav bi bio zaštićen od kibernetičkih i hibridnih napada, a njegove ključne dijelove, od satelita do mobilne mreže, razvile bi europske tvrtke, čime EU želi smanjiti ovisnost o stranoj tehnologiji. Članice bi pritom zadržale punu kontrolu nad svojim nacionalnim mrežama.

"Sigurnost Europe ovisi o našoj sposobnosti da djelujemo zajedno. Kad nastupi kriza, naše hitne službe moraju moći trenutačno komunicirati među agencijama, preko granica, diljem Europe. Kad su životi u pitanju, Europa mora odgovoriti kao jedna. Zajedno s europskim tvrtkama razvili smo europsko rješenje koje smanjuje našu ovisnost o stranoj tehnologiji i jača našu otpornost na sve prijetnje. Štitimo ono što je najvažnije, živote naših građana, povezujući one koji nas štite", rekao je Magnus Brunner, povjerenik za unutarnje poslove i migracije.

Kada bi sustav mogao zaživjeti

Prijedlog sada moraju usvojiti Europski parlament i Vijeće EU-a. Sustav bi se uvodio postupno, od 2030. godine, uz prijelazno razdoblje za države članice.

Ideja nije nova: članice i same hitne službe godinama traže europski sustav komunikacije koji bi besprijekorno radio preko granica, a Vijeće EU-a to je zatražilo još u lipnju 2021. godine.