Znanstvenici sa Sveučilišta Pennsylvania, Johns Hopkinsa i nekoliko velikih javnozdravstvenih institucija u SAD-u objavili su u posljednjim mjesecima više studija koje pokazuju da dugotrajna izloženost česticama PM2.5 može značajno povećati rizik od razvoja demencije, prenosi News Medical. Njihovi rezultati nadovezuju se na nalaze iz Hrvatske, gdje su mjerne postaje DHMZ-a nedavno pokazale izrazito povišene koncentracije istih tih čestica, pogotovo u Zagrebu i sjevernim županijama. Zašto je to važno? Zato što čestice PM2.5 ne oštećuju samo pluća i srce, nego, prema novim dokazima, mogu doslovno mijenjati mozak.

PM2.5 su mikroskopske čestice koje nastaju izgaranjem goriva, plastike, otpada, drva i guma. U Zagrebu zimi najveći izvor nisu automobili, već kućna ložišta na drva. Iste čestice sve češće dolaze i iz inozemstva, osobito kada vjetar donosi zagađenje iz panonske regije. Njihov problem je veličina. Dovoljno su male da ih udahnemo duboko u pluća, zatim ulaze u krvotok, a dio njih čak putuje iz nosne šupljine izravno u mozak.

Zašto je zrak u Zagrebu tako loš, iako industrije gotovo i nema?

Čestice u mozgu = jača patologija Alzheimerove bolesti

Najveća autopsijska studija do sada, objavljena u JAMA Neurology, analizirala je više od 600 mozgova donatora koji su za života praćeni zbog kognitivnog zdravlja. Rezultat je bio izravan i zabrinjavajući: što je osoba bila izloženija PM2.5 česticama u okolini u kojoj je živjela, to je u mozgu bilo više patoloških promjena povezanih s Alzheimerovom bolešću, uključujući nakupljanje amiloidnih plakova i tau-proteina.

Istraživači su izračunali da su ljudi koji su živjeli u područjima s najvišim vrijednostima PM2.5 imali gotovo 20 posto veću vjerojatnost da će razviti teži oblik Alzheimerove patologije. Razlike su bile jasne čak i među ljudima koji su živjeli u istom gradu, ali u različitim kvartovima, baš kao što se i u Zagrebu razina zagađenja razlikuje od naselja do naselja.

Kad se dim raziđe, otrov ostaje: Požari ostavljaju nevidljive tragove u zraku i tlu

Druga velika studija provedena na 56 milijuna Medicare korisnika pokazala je da su osobe iz zagađenijih područja imale 12 posto vići rizik hospitalizacije zbog Lewy body demencije, oblika bolesti povezanog s Parkinsonom. Znanstvenici su učinak potvrdili i na životinjama: miševi izloženi PM2.5 razvili su gubitak pamćenja, atrofiju mozga i nakupljanje patološkog proteina alfa-sinukleina.

Kakve veze to ima s Hrvatskom?

Zagreb i dijelovi Slavonije već neko vrijeme imaju povišene koncentracije PM2.5 čestica, a s početkom sezone grijanja situacija se pogoršava. Zbog temperaturne inverzije, nizina i slabog vjetra, zagađenje ostaje „zarobljeno“ iznad grada i ulazi u domove. U danima kada indeks zraka prelazi u crvenu zonu, građani primjećuju težak zrak, maglu i zagušljivost. No skrivena opasnost neće se vidjeti odmah, već godinama kasnije upravo u obliku sporijeg oporavka organizma, kardiovaskularnih bolesti i, prema novim dokazima, ubrzanog propadanja moždanog tkiva.

Preporuke su iste kao i kod prethodnih analiza: izbjegavati boravak na otvorenom kada su vrijednosti visoke, zatvarati prozore tijekom smoga, razmotriti druge oblike grijanja te pratiti dnevne izvještaje DHMZ-a. Do konačnih mjera, znanstvenici poručuju isto: kvaliteta zraka više nije samo pitanje zdravlja pluća. Pitanje je mentalnog zdravlja i dugoročnog funkcioniranja mozga.