Nacionalno mjerenje raspoloženja, koje svake godine provodi Hrvatska psihološka komora povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, i ove je godine potvrdilo paradoks doživljaja života u Hrvatskoj: ljudi su zadovoljni, ali emocionalno iscrpljeni.

Rezultati prikupljeni u razdoblju od 2017. do 2024. pokazuju da četvrtina građana ima povišene ili vrlo visoke razine distresa. Više od 80 posto građana kaže da su zadovoljni životom, no istodobno 69 posto ima povremene probleme sa spavanjem, a 84 posto se barem povremeno osjeća tužno ili nesretno, dok se svaki deseti tako osjeća često. Prije sedam godina 30 posto građana imalo je teškoća u nošenju s problemima, a danas ih je još više – 33 posto, odnosno svaki treći građanin.

Znakovi koje ne treba ignorirati

Umor koji ne prolazi, promjene raspoloženja, problemi sa spavanjem, glavobolje i tjeskoba – simptomi su koji često izgledaju bezazleno, ali mogu ukazivati na dugotrajnu izloženost stresu. Ako se ne prepoznaju i ne rješavaju, takva stanja mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje, upozorava psiholog i mentalni trener Igor Čerenšek u podcastu PSIHOLOGiJA na Radio Sljemenu.

"Naše tjelesno zdravlje može biti ozbiljno ugroženo ako smo dugoročno izloženi stresu. Često toga nismo ni svjesni, a pritom ozbiljno narušavamo zdravlje", ističe Čerenšek.

Dodaje kako kronični stres negativno utječe na sve tjelesne sustave – krvožilni, probavni, gastro i respiratorni.

"Dosta toga možemo popraviti, ali ne uvijek. Ako predugo štetimo tijelu zbog stresa, neke se stvari više ne mogu dobro popraviti", upozorava.

"Ja nisam pod stresom" – česta zabluda

Jedan od problema jest što mnogi ne prepoznaju da su pod stresom, osobito dok god „funkcioniraju“ na poslu ili u svakodnevici.

"Ljudi često kažu: „Ja nisam pod stresom“, „ja se super nosim“, „ispucam to u teretani“. To sve može pomoći, ali pitanje je prepoznajemo li trenutak kad nam je stvarno potrebna pomoć", kaže Čerenšek.

Prema njegovim riječima, kada primijetimo da nam se događaju stvari izvan naše kontrole koje utječu na mentalno i tjelesno zdravlje, to je trenutak za djelovanje.

Kada stres preuzima kontrolu

Način na koji se ponašamo kod kuće ili u odnosima s najbližima često je prvi pokazatelj da nas stres nadvladava.

"Ako dođem kući i reagiram „glupo“, ispričavam se jer „nisam to mislio“ – možda je to znak da nešto trebam mijenjati. I to ne tek kod kuće, nego ranije – jer moj mozak tada nije bio u stanju donositi pametne odluke", objašnjava Čerenšek.

Tri savjeta za stres

Čerenšek ističe da postoje jednostavne metode koje svatko može primijeniti kako bi ublažio posljedice stresa:

1. Disanje – besplatan i moćan alat
– Disanje je besplatno i dostupno svima. Naučite tehniku produljenog izdaha: dišite na nos, izdah produžite i dišite trbuhom pet do deset minuta dnevno – savjetuje.

2. Ulažite u odnose – posebno intimne
Dugoročna istraživanja pokazuju da muškarci koji imaju kvalitetan odnos s partnericom žive dulje. Ključna je kvaliteta odnosa – bliskost, podrška i osjećaj sigurnosti.

3. Čuvajte najbliže odnose
"Ako želite duže živjeti i imati veću otpornost na stres, čuvajte odnose s najbližima – s partnerom, partnericom, obitelji. Rezultat odnosa može biti sreća i blagostanje, ali i stres ako u njih ne ulažemo", zaključuje Čerenšek.

A.S.