Društvene mreže postale su jedno od glavnih mjesta gdje ljudi, posebno mlađe generacije, traže informacije o mentalnom zdravlju. No, novo istraživanje pokazuje da velik dio tog sadržaja može biti netočan ili pojednostavljen do razine koja stvara pogrešnu sliku o stvarnim poremećajima.

Prema studiji objavljenoj u Journal of Social Media Research, čak 52 posto najgledanijih videa o ADHD-u i 41 posto videa o autizmu na Tik Tok sadrži informacije koje nisu u skladu s kliničkim smjernicama ili znanstvenim dokazima, prenosi Healthline.

Zašto se dezinformacije tako brzo šire?

Stručnjaci ističu da društvene mreže, a posebno Tik Tok, nagrađuju sadržaj koji je brz, emotivan i lako razumljiv. Takav sadržaj često ima veću šansu da postane viralan, bez obzira na njegovu točnost.

Problem je u tome što se složena stanja poput ADHD-a i autizma svode na nekoliko jednostavnih i prepoznatljivih osobina. Ljudi se lako mogu prepoznati u takvim opisima i zaključiti da imaju određeni poremećaj, iako to nije nužno točno. Velik dio sadržaja temelji se na osobnim iskustvima, a ne na stručnim kriterijima. Iako takvi sadržaji mogu djelovati uvjerljivo i pružiti osjećaj razumijevanja, oni često ne prikazuju cijelu sliku.

Lajkovi kao ogledalo vrijednosti: Kako društvene mreže oblikuju identitet djece i adolescenata?

Jedan od najvećih problema je pogrešno samodijagnosticiranje. Ljudi se mogu poistovjetiti s jednim ili dva simptoma i zaključiti da imaju određeni poremećaj, zanemarujući širi kontekst. To može dovesti do dvije krajnosti. Neki ljudi prihvaćaju dijagnozu koja zapravo ne odgovara njihovom stanju, dok drugi ignoriraju stvarne simptome koji zahtijevaju stručnu pomoć.

Freepik

Stručnjaci upozoravaju da ovakav pristup može odgoditi postavljanje točne dijagnoze i pristup odgovarajućem liječenju. U nekim slučajevima ljudi godinama pokušavaju riješiti problem koji zapravo nije pravi uzrok njihovih poteškoća. Dodatni problem je što se granica između svakodnevnih iskustava i kliničkih poremećaja sve više briše. Stanja poput stresa, umora ili emocionalnih oscilacija često se prikazuju kao znakovi ozbiljnijih poremećaja, što može stvoriti nepotrebnu zabrinutost.

Društvene mreže imaju i pozitivnu stranu jer potiču razgovor o mentalnom zdravlju i smanjuju stigmu. Sve više ljudi osjeća se slobodno govoriti o svojim poteškoćama i tražiti pomoć. Međutim, stručnjaci naglašavaju da povećana vidljivost ne znači nužno i bolje razumijevanje. Informacije koje se dijele često su pojednostavljene i izvan kliničkog konteksta.

Zabrana društvenih mreža za tinejdžere ne rješava problem. Evo što kažu stručnjaci

Važno je pronaći ravnotežu između dostupnosti informacija i njihove točnosti. Osobna iskustva mogu biti vrijedna, ali ne smiju zamijeniti stručnu procjenu.

Kako prepoznati nepouzdane informacije?

Postoje jasni znakovi koji mogu pomoći u prepoznavanju netočnog sadržaja. Ako video tvrdi da jedna osobina automatski znači određeni poremećaj, velika je vjerojatnost da nije pouzdan. Pouzdane informacije uvijek uključuju kontekst, objašnjavaju ograničenja i ne donose brze zaključke. Također je važno provjeriti ima li autor relevantno stručno znanje ili se poziva na vjerodostojne izvore. Stručnjaci savjetuju da se informacije uvijek provjere kroz više izvora i da se za konačnu procjenu obratimo kvalificiranim profesionalcima.

Društvene mreže mogu biti koristan alat za podizanje svijesti o mentalnom zdravlju, ali nisu zamjena za stručnu dijagnozu. Ako se prepoznajete u nekim simptomima, to može biti prvi korak prema razumijevanju sebe, ali ne i konačan odgovor. Pravi uvid dolazi tek kroz cjelovitu procjenu koja uzima u obzir širu sliku, a ne samo pojedinačne znakove.