Proljeće je vrijeme kada više boravimo u prirodi, a to ponekad sa sobom nosi i pojačanu opasnost od krpelja.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najčešći je tzv. šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj koji može prouzročiti mediteransku pjegavu groznicu, piše HZJZ.

Koje bolesti prenose krpelji i kako ih liječiti?

Lajmska bolest ili lajmska borelioza je najčešća zarazna bolest koju prenose krpelji u Hrvatskoj. Ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, ali je moguć prijenos s majke na dijete u trudnoći. Nije dokazano da infekcija ovom bakterijom ima negativan utjecaj na razvoj ploda no sumnjate li na trudnoću, uputno je učiniti test na trudnoću.

Neki od najčešćih simptoma ove bolesti su:

• bolovi u mišićima i zglobovima,
• glavobolja i umor,
• manjak apetita,
• pojava eritema na koži
• upala moždanih ovojnica ili živaca,
• upala srca (miokarditis),
• smetnje u srčanom ritmu

No postoji kasna infekcija koja nastupa više mjeseci ili godina nakon početnog ugriza krpelja. Može zahvatiti praktički sve organe u tijelu, a češće živčani sustav (neuroborelioza) i zglobove. Simptomi su: umoro ili teškoćama u pamćenju, glavobolja, upaloa mozga i moždanih ovojnica (meningoencefalitis), kralježnične moždine (mijelitis) ili živaca (neuritis). Na zglobovima se najčešće očituje kao artritis koljena.

Nakon preboljene lajmske bolesti moguć je razvoj tzv. post-lajmskog sindroma. Radi se o bolesti koja ima nespecifične simptome, poput teškoća s razmišljanjem i pamćenjem ili tegoba s mišićima i kostima. Ova bolest se smatra i jednim od mogućih uzroka razvoja sindroma kroničnog umora.

Lajmska bolest liječi se antibioticima. Uvede li se liječenje u ranoj fazi bolesti, ona će se značajno skratiti i u velikoj će se mjeri spriječiti kasnije faze infekcije.

Krpeljni meningoencefalitis je 10-20 puta rjeđi od lajmske bolesti a najčešće se prenosi ugrizom šumskog krpelja, ali moguće se zaraziti i konzumacijom nepasteriziranog mlijeka ili mliječnih proizvoda zaraženih životinja. Od proljeća do jeseni karakteristična je na sjeveru Hrvatske te manjim dijelom u Gorskom kotaru.

Meningoencefalitis označuje upalu mozga i moždanih ovojnica a bolest se najčešće očituje kratkotrajnom vrućicom koju prate klonulost, glavobolja i bolovi u mišićima.

Simptomi su zažarenost lica, drhtavica (tremor) udova, jaka glavobolja, mučnina i povraćanje, oduzetost (paraliza) mišića te poremećaj svijesti. 

U slučaju pojave simptoma ove bolesti liječniku treba navesti događaje poput izleta u prirodu ili konzumiranja nepasteriziranih mliječnih namirnica unazad duljeg vremenskog perioda.

Riječ je o potencijalno smrtonosnom oblik bolesti,kod koje ga je potrebno i bolničko liječenje. Može spriječiti cijepljenjem, što se osobito preporučuje osobama koje mnogo vremena provode boraveći u prirodi u područjima u kojima je ova zarazna bolest prisutna (sjever Hrvatske, Gorski kotar).

Mediteranska pjegava groznica javlja uglavnom na jugu Hrvatske. Simptomi mogu uključivati povišenu tjelesnu temperaturu, drhtavicu, glavobolju, povećane limfne čvorove i osip koji zahvaća cijelo tijelo, uključujući stopala i dlanove.

Shutterstock

Kako spriječiti ubod krpelja?

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Savjete kako se zaštititi od njih donosi NZ za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar

Kako biste krpeljima bili manje zanimljivi, potrebno je:

Izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu).

Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi - nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolji izbor je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.

Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Oni djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti u uputama za upotrebu o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja). Ukoliko nosite kremu sa zaštitnim faktorom, repelent je potrebno aplicirati  nakon kreme.

Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, jer krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda. Zato pregledajte rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe, područje iza koljena i pupak.

Po povratku iz prirode, savjetuje se presvući i otuširati te oprati kosu, kako bi se uklonili krpelji koje je osoba „pokupila“ u prirodi i koji još traže pogodno mjesto za ubod.

Ukoliko ipak primijetite ubod krpelja, evo što trebate učiniti:

Odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo, jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.

Krpelje se na koži ne smije „gušiti" premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.

Krpelje nemojte dirati golim rukama.

Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.

Pridržavajte se ovih pravila i ne dopustite da vam ove životinjice pokvare ugođaj boravka u prirodi.

Dijana K.M.