Shutterstock
Kako se približava toplije doba godine, većina nas razmišlja o ljetnim destinacijama, laganoj odjeći i boravku na otvorenom. I dok sunce donosi dobro raspoloženje i prijeko potrebnu dozu vitamina D, dermatolozi tada postaju posebno oprezni. Naime, brojni dermatološki i estetski zahvati zahtijevaju izbjegavanje sunčeve svjetlosti nakon tretmana, zbog čega se preporučuje da se planiraju u hladnije doba godine, u jesen, zimu ili rano proljeće.
Sunce, koliko god bilo blagotvorno, istovremeno je i snažan vanjski faktor koji može utjecati na procese zacjeljivanja kože, povećati rizik od hiperpigmentacija ili čak dodatno iritirati već osjetljiva područja nakon zahvata.
„Koža nakon ekscizije, laserskih tretmana i pilinga ne smije biti izložena suncu – u suprotnom riskirate ožiljke i pigmentacije“
Ekscizija madeža iz estetskih razloga, bilo da se nalaze na suncu izloženim dijelovima tijela, poput lica, vrata i ruku ili pokrivenih dijelova tijela, preporučuje se planirati tijekom jeseni i zime.
Nakon kirurškog zahvata potrebno je nekoliko tjedana do potpunog zarastanja, a izlaganje suncu može povećati rizik od hiperpigmentacije ožiljka, ali i produljiti proces cijeljenja. Tijekom ljeta je teže izbjeći znojenje i kontakt s vodom, što također može utjecati na ishod i kvalitetu cijeljenja rane, a toplina i vlaga mogu dodatno povećati rizik za infekciju.
Seboreične keratoze, pendulirajući fibromi i cherry angiomi najčešće su dobroćudne promjene na koži koje se mogu ukloniti različitim metodama – od krioterapije i elektrokauterizacije do laserskih ili kirurških zahvata. No, bez obzira na metodu, koža nakon tretmana ostaje osjetljiva i sklona iritacijama, a sunce može izazvati trajne promjene boje kože na tretiranom mjestu.
Laseri su sve prisutniji u dermatološkoj praksi – bilo da je riječ o uklanjanju dlačica, tetovaža, tretiranju hiperpigmentacija, kapilara ili ožiljaka. Međutim, upravo su laserski tretmani među onima koji najviše zahtijevaju izbjegavanje sunčevih zraka nakon zahvata.
Nakon laserskih tretmana koža može biti crvena, osjetljiva i sklona stvaranju krasti. Ako se u tom razdoblju izlaže suncu, postoji ozbiljan rizik od nastanka tamnih mrlja. Najizraženije promjene su upravo kod laserskog tretmana proširenih kapilara, koje ionako prolaze kroz različite faze promjene boje tijekom postepene regresije. Stoga je potrebna potpuna zaštita od izlaganja suncu, odjećom i kremama za zaštitu od sunca.
Mnogi ne znaju da i „nježniji“ estetski tretmani, poput microneedlinga (dermarollera), PRP terapije ili aplikacije hijaluronskih filera zahtijevaju pojačanu njegu kože i zaštitu od sunca.
Shutterstock
Nakon kemijskog pilinga i dermoabrazije, gornji slojevi kože su uklonjeni, pa je nova koža izrazito ranjiva. Kod “microneedlinga” nastaju mikrooštećenja u koži, koja zahtijevaju vrijeme za regeneraciju. U oba slučaja, sunčeve zrake mogu izazvati hiperpigmentacije i narušiti rezultate tretmana.
Bilo koji tretman tijekom kojeg se koža traumatizira iglicama, kemijskim pilingom ili dermoabrazijom podnošljiviji je u hladnije doba godine, kada je i manji rizik za neželjene popratne pojave.
Mogu se raditi ljeti, ali je važno naglasiti da sunce i toplina mogu pojačati crvenilo i oticanje kože.
Korekcija bora Botoxom je tretman koji se može raditi i tijekom ljeta, no 24-48 sati nakon tretmana ne preporučuje se izlaganje suncu, solariju, odlazak u saunu i trening, a masaže lica barem sedam dana nakon tretmana.
Učinak Botoxa na prestanak znojenja nakon injiciranja u područje pazuha je idealna priprema za ljeto i može se raditi u bilo koje doba godine.
Dermatološki zahvati i tretmani nude niz benefita – od zdravije kože, boljeg izgleda, do prevencije ozbiljnih bolesti. No, kako bi se ti benefiti u potpunosti ostvarili, važno je zahvate planirati pravovremeno. Ljeto je godišnje doba koje treba dočekati s već regeneriranom, osvježenom i zaštićenom kožom, a ne s ranama, krastama ili svježim ožiljcima koji se ne smiju izlagati suncu. No ne samo suncu, nego i solariju, na što ne smijemo zaboraviti!
Zato je hladnije doba godine idealno vrijeme za estetske dermatološke tretmane koji bi mogli poboljšati zdravlje i izgled kože. A ljeto? Ljeto ostavite za odmor, njegu i uživanje! Ne zaboravite na SPF 30-50 (“sun protection factor”) koji vas štiti od fotooštećenja koja kumulativno mogu povećati šansu za tumore kože, prekanceroze, a i narušiti estetski izgled pojavom smeđih mrlja, trajno proširenih kapilara na licu iv ratu te dubokih bora.
Ne zaboravite:
„Dermatološki pregled važan je i zbog prevencije melanoma i karcinoma kože – sunce ne oprašta neprepoznate promjene na koži“
Dermatolozi često savjetuju barem jednom godišnje redoviti pregled dermatološkog statusa iz preventivnih razloga, a kod ljudi iz skupine visokog rizika i češće. To su osobe koje su već imale zloćudni tumor kože, koje su profesionalno izložene suncu, koje uzimaju imunosupresivnu terapiju ili imaju opterećenu obiteljsku anamnezu za tumore kože. U slučaju suspektnog nalaza, promjena se odstranjuje bez obzira na doba godine.
Autorica teksta: dr. sc. Dijana Celić, dr. med., Specijalist dermatologije i venerologije. Pročelnica Polikliničkog odjela za dermatologiju i venerologiju, Poliklinika Medikol