"Kortizolsko licu”, popularan je i dalje trendu na društvenim mrežama u kojem su mnogi uvjereni da  hormon stresa kortizol uzrokuje promjene u izgledu lica.

Na TikToku još uvijek rado govore o takozvanom „cortisol face”  i takve su objave prikupile milijune pregleda, a mnoge korisnike potaknule da se zapitaju: može li stres i povišena razina kortizola doista uzrokovati da im lice izgleda natečeno? I što učiniti u tom slučaju?

Odgovore nudi dr. Christie Turin More, docentice na Odsjeku za endokrinologiju, metabolizam i dijabetes Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Coloradu, koja se u kliničkom radu i istraživanjima bavi endokrinim tumorima, posebno tumorima hipofize.

Što je kortizol i koja je njegova uloga u tijelu?

Kortizol je hormon stresa. Svi ga imamo, a u stresnim situacijama njegova razina raste. Kortizol ima više važnih funkcija - regulira metabolizam, pomaže organizmu da se nosi s bolestima ili kirurškim zahvatima, utječe na metabolizam glukoze, kosti, mišiće i mozak.

Razina kortizola mijenja se tijekom dana. Najviša je ujutro, a najniža navečer, kada se tijelo priprema za odmor. Problem nastaje kad je kortizol trajno previsok ili prenizak u trenucima kada to ne bi trebao biti slučaj – tada tijelo pokazuje posljedice hormonske neravnoteže.

Kako izgledaju simptomi preniskog ili previsokog kortizola?

Niska razina kortizola može izazvati probavne tegobe (proljev, bolove u trbuhu, povraćanje), pad šećera i krvnog tlaka te osjećaj ekstremne slabosti.

Viralni hit "kortizol koktel" obećava manje stresa i više energije – ali djeluje li zaista?

Visoka razina kortizola dugoročno uzrokuje gubitak gustoće kostiju, inzulinsku rezistenciju, debljanje (osobito u trbuhu i licu), stanjivanje ruku i nogu, mišićnu slabost te povećava rizik od dijabetesa i srčanih bolesti. U težim slučajevima razvija se Cushingov sindrom.

Što sve može povisiti kortizol?

Na kortizol utječu svakodnevni faktori poput stresa, bolesti ili trudnoće. No, trajno povišen kortizol najčešće je posljedica tumora - primjerice tumora hipofize (Cushingova bolest) - i tada dolazi do tipičnih simptoma: zaobljeno lice („moon face”), nakupljanje masnog tkiva na vratu („bivolja grba”), tanje ruke i noge te pojava ljubičastih strija.

Dodatno, depresija, pothranjenost i zlouporaba alkohola mogu dovesti do privremenog povećanja kortizola (tzv. pseudo-Cushingov sindrom).

Može li kortizol promijeniti izgled lica?

Da, dugotrajno povišen kortizol može uzrokovati debljanje u području lica. No, samo natečeno lice ne znači automatski i povišen kortizol - potrebno je obratiti pozornost na kombinaciju simptoma.

Uz zaobljeno lice, tipični znakovi su: „bivolja grba”, višak masnoće na trbuhu, tanke ruke i noge, ljubičaste strije, lako nastajanje modrica, akne, pojačana dlakavost te metabolički problemi poput visokog tlaka, dijabetesa i osteoporoze.

Što znači pojam „moon face”?

U medicini se koriste izrazi moon facies (nakupljanje masnog tkiva u licu) i facial plethora (crvenilo i otečenost lica zbog povećanog protoka krvi). Oba simptoma povezana su s Cushingovim sindromom.

Manje stresa, više zdravlja: 10 načina da se oslobodite briga koje vas iscrpljuju

Kada biste trebali biti zabrinuti?

Ako je jedini simptom natečeno lice, teško je zaključiti da je uzrok kortizol. Većina oboljelih od Cushingova sindroma ima više simptoma istovremeno.

Ako je promjena oblika lica trajna i uz nju se javljaju drugi simptomi, obratite se liječniku. Dostupni su jednostavni testovi kojima se može provjeriti razina kortizola.

Može li prehrana ili suplementi smanjiti kortizol?

Ako lice izgleda manje natečeno nakon promjena u prehrani ili uzimanja suplemenata, vjerojatno nije riječ o kortizolu.

Ne postoji posebna dijeta koja može regulirati kortizol. Međutim, zdrav način života, tjelovježba, manje stresa, umjeren unos alkohola mogu pomoći da se razine kortizola održe u normalnim granicama.

Za prosječnu zdravu osobu, „kortizolsko lice” vjerojatno je samo još jedan prenapuhani trend na društvenim mrežama. No, ako imate više simptoma koji bi mogli upućivati na Cushingov sindrom, obratite se liječniku.

Rana dijagnoza i pravovremeno liječenje Cushingova sindroma mogu doslovno spasiti život. Ako sumnjate na problem, testirajte se – a ako su nalazi uredni, možete biti mirni da je sve u redu.

A.A.