Kako godine prolaze, postajemo svjesniji koliko nam znači zdravlje. Ono što smo prije uzimali zdravo za gotovo, sada traži više pažnje, vremena i planiranja, kako bismo bezbrižnije uživali u godinama koje dolaze.

Zdravlje nakon 50: važnost prevencije

Istraživanja pokazuju da nakon 50. godine zdravstveni problemi postaju učestaliji, a troškovi rastu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, oko 60% osoba starijih od 50 godina pati od barem jedne kronične bolesti, najčešće je u pitanju povišeni krvni tlak, šećerna bolest ili kronična bolest pluća. Redoviti preventivni pregledi mogu otkriti promjene u organizmu prije nego se razviju ozbiljni simptomi.

Europsko istraživanje SHARE (Health, Ageing and Retirement Study) pokazuju da osobe između 65 i 74 godine u prosjeku godišnje izdvajaju više od 1.200 eura za zdravstvene usluge. Najveći dio tih troškova otpada na bolničku njegu, domove za starije i specijalističke preglede. Upravo zato, planiranje zdravstvene zaštite postaje važan dio financijske sigurnosti u zrelijoj dobi.

Brži pristup specijalistima i dijagnostici

Nakon 50. godine, redoviti pregledi i pravovremeni tretmani mogu predstavljati  ključni čimbenik u očuvanju zdravlja. Pretrage poput kolonoskopije, pregleda prostate, mamografije ili kontrole krvnog tlaka posebno se preporučuju u toj životnoj dobi jer omogućuju rano liječenje u slučaju potrebe.

Takav pristup ne predstavlja samo oblik prevencije, već i važan korak u očuvanju općeg zdravlja i kvalitete života.

Tri razine zdravstvenog osiguranja

U Hrvatskoj postoje tri razine zdravstvenog osiguranja: obvezno, dopunsko i dodatno. Obvezno zdravstveno osiguranje osigurava osnovnu razinu zdravstvene zaštite, no ne pokriva sve participacije dok pristup specijalistima može biti otežan zbog dugih lista čekanja. Zbog toga vrijedi razmisliti o ugovaranju dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, koja uključuju dvije različite opcije – dopunsko i dodatno.

                                                                                                                                                      Foto: Freepik

Dopunsko vs. dodatno osiguranje

Mnogi poistovjećuju dopunsko zdravstveno osiguranje s dodatnim, no važno je razumjeti razliku:

• Dopunsko osiguranje nadopunjuje obvezno zdravstveno osiguranje i pokriva troškove participacije u liječenju, boravku u bolnici, B-listi lijekova i određenim specijalističkim uslugama. Na taj način korisnik ne plaća dodatne troškove liječenja kada mu je pomoć najpotrebnija.  Drugim riječima, dopunsko osiguranje “dopunjuje” troškove nadoplate obveznog zdravstvenog osiguranja.
• Dodatno osiguranje osmišljeno je kao nadogradnja, svojevrsni „premium paket“ za one koji žele višu razinu zdravstvene zaštite. Usmjereno je prvenstveno na prevenciju bolesti i pravovremenu dijagnostiku. Omogućuje brži pristup specijalističkim i sistematskim pregledima, dijagnostičkim obradama i laboratorijskim pretragama - bez čekanja i potrebe za uputnicom. Uključuje i mogućnost odabira liječnika ali i pristup u više od 200 poliklinika i bolnica diljem Hrvatske. Važno je pritom istaknuti da je dodatno zdravstveno osiguranje moguće ugovoriti samo u društvima za osiguranje i pod uvjetom da ste korisnik obveznog zdravstvenog osiguranja.

Građanima se svakako preporučuje razmotriti ugovaranje i dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, jer upravo kombinacija ove dvije vrste polica omogućuje cjelovitu i potpunu zdravstvenu zaštitu – od pokrivanja troškova liječenja i medicinskih usluga do bržeg pristupa zdravstvenoj skrbi.

Zašto razmišljati o dopunskom osiguranju

Osobe starije od 65 godina čine oko trećinu svih hospitalizacija u Zagrebu. Najčešći razlozi su bolesti srca i krvnih žila, karcinomi i bolesti mišićno-koštanog sustava. U slučaju da pacijent nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, tada samostalno snosi trošak participacije. Primjerice, prosječan dnevni trošak bolničkog liječenja iznosi oko 18 eura, što znači da višednevna hospitalizacija može predstavljati značajan financijski teret.

Dopunsko osiguranje pruža financijsku sigurnost, čime pacijentima olakšava fokusiranje na proces oporavka, a ne na razmišljanje o pokrivanju troškova liječenja.

                                                                                                                                                      Foto: Freepik

Prednosti dodatnog zdravstvenog osiguranja

Dodatno osiguranje omogućuje brži pristup specijalistima, dijagnostici i drugim zdravstvenim uslugama bez dugih čekanja. Na taj način osiguranici zadržavaju veću razinu kontrole nad vlastitim zdravljem te imaju mogućnost pravodobnog reagiranja u slučaju zdravstvenih promjena. Uključivanje redovitih sistematskih pregleda, mogućnost odabira liječnika i zdravstvenih ustanova, kao i eliminiranje psihološkog stresa povezanog s čekanjem na pregled pomažu u smanjenju zdravstvenih rizika ali i u očuvanju općeg zdravlja. Ova vrsta police osiguranja čini zdravstvenu skrb dostupnijom te omogućujući brzu reakciju upravo onda kada je to i najpotrebnije.

Zdravlje nije trošak, nego ulaganje

Kronične nezarazne bolesti uzrokuju 93% svih smrti u Hrvatskoj. Svaka odluka koja doprinosi prevenciji i ranom reagiranju ima veliku vrijednost stoga ulaganje u dobrovoljna zdravstvena osiguranja nije luksuz, već dio odgovorne brige o sebi i onima koje volite.

Za donošenje informirane odluke o vlastitoj zdravstvenoj zaštiti ključno je upoznati razlike između dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja. Osim toga, mudri i promišljeni izbori danas doprinose većoj kvaliteti života u budućnosti. Briga o zdravlju započinje znanjem, a informiranost je prvi korak prema prevenciji bolesti i dugoročnoj dobrobiti pojedinca.

O kampanji SIGURNIJE SUTRA

Na web stranici www.sigurnijesutra.huo.hr kao i na stranicama društvenih mreža Facebook i Instagram dostupni su korisni savjeti ali i brojne informacije o financijskoj, imovinskoj i zdravstvenoj sigurnosti.

Kampanja SIGURNIJE SUTRA provodi se kroz zajedničku suradnju društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje već petu godinu zaredom. Glavni je cilj kampanje potaknuti građane na veću svijest o osobnoj odgovornosti za život, zdravlje i imovinu. Inicijativa je dio Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača 2021. – 2026. godine.