Perimenopauza označava prijelazno razdoblje koje prethodi menopauzi i može trajati godinama, često počinjući već u kasnim 30-ima ili 40-ima. Iako se promjene događaju postupno, simptomi mogu biti zbunjujući i neugodni – od valunga, nesanice i promjena raspoloženja do zaboravljivosti, glavobolja i smanjene seksualne želje. Mnoge žene ove tegobe doživljavaju kao „normalne“ posljedice stresa ili umora, a zapravo se radi o hormonalnoj neravnoteži.

U ovom tekstu saznajte kako prepoznati rane znakove perimenopauze, koje simptome ne biste trebali ignorirati, te koje su mogućnosti za njihovo ublažavanje – od promjene životnog stila do medicinskih terapija.

Naleti vrućine („valunzi“)

Najčešći simptom perimenopauze - iznenadni naleti vrućine, crvenila kože i znojenja posljedica su poremećaja centra za regulaciju tjelesne temperature u mozgu, uslijed sniženog estrogena. Žene s čestim i intenzivnim vazomotornim simptomima sklonije su poremaćajima sna, kognitivnim i psihološkim smetnjama, migreni te imaju povišen rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.  Zbog toga ove simptome ne smijemo zanemariti. 

Ginekologinja otkriva činjenice o menopauzi koje morate znati 

Teži valunzi mogu se liječiti hormonskom nadomjesnom terapijom, antidepresivima (blokatori ponovne pohrane serotonina) te najnovijim lijekom fezolinetant. Izbor lijeka ovisi o prisutnosti drugih simptoma i zdravstvenih rizika (duboka venska tromboza, rak dojke, osteoporoza).

Mentalna usporenost  („brain fog“)

Oko polovice žena u perimenopauzi se žali na neki oblik mentalne usporenosti -  zaboravljivost, manjak koncentracije, otežano prisjećanje nekih riječi i osjećaj kao da je mozak u „magli“. Na mentalne funkcije može utjecati i manjak hormona štitnjače, vitamina B12, folne kiseline, ali i depresivno raspoloženje.

Ovi simptomi najčešće nestaju oko godinu dana nakon menopauze kada se mozak privikne na niske i stabilne razine hormona.

Primjena hormonskog nadomjesnog liječenja poboljšava kognitivne funkcije u perimenopauzi, ali studije još nisu u potpunosti potvrdile preventivni učinak na razvoj demencije. Prednost se daje lijekovima koji imaju blago androgeni učinak jer muški spolni hormoni potiču kognitivne funkcije te poboljšavaju raspoloženje i libido, održavaju mišićnu i koštanu masu.

freepik

Promjene raspoloženja

Razdražljivost, anksioznost, depresivno raspoloženje češće je u žena koje su ranije imale izražen PMS. Simptome mogu ublažiti vježbe opuštanja, zdrava prehrana te biljni preparati konopljike i crvene djeteline.

U hormonskom nadomjesnom liječenju može se primijeniti prirodni progesteron u 2. fazi ciklusa jer ima blagi anksiolitički učinak ili u kombinaciji  s transdermalnom primjenom estrogena (gel, sprej, naljepak).

Ne treba zaboraviti da su psihološke smetnje često povezane i sa životnim događajima – odnos s partnerom, izazovi odgoja djece, briga o nemoćnim roditeljima itd.

Ako su psihološke promjene izraženije i ometaju svakodnevno funkcioniranje, potreban je razgovor sa psihijatrom te eventualno liječenje antidepresivima ili anksioliticima.  

Glavobolje

Hormonska nestabilnost u perimenopauzi pogoduje pojavi glavobolje, najčešće migrenskog tipa - pulzirajuća bol jedne strane glave, uz mučninu, povraćanje i osjetljivost na svjetlo. Sklonije su joj žene koje su ranije imale premenstrualne migrene. Dio migrena će oslabiti ili nestati nastupom menopauze.

U slučaju „obične“ migrene može se primijeniti niska doza prirodnog estrogena transdermalno (na kožu) u kombinaciji s mikroniziranim progesteronom. Hormonsko nadomjesno liječenje se ne primjenjuje u slučaju migrene s aurom zbog povišenog rizika moždanog udara. To je glavobolja kojoj prethode smetnje vida, govora, osjeta ili motorike.

Povoljan učinak na migrene mogu imati biljni preparati - kombinacija izoflavona soje, kineske anđelike  i cimicifuge.

Obzirom da su s migrenom često udruženi valovi vrućine i promjene raspoloženja, dobar učinak mogu imati pojedini antidepresivi.

Umor i iscrpljenost

Umor i iscrpljenost su češći u žena koje imaju snižen i estrogen i androgene, ali mogu biti i posljedica nesanice, anemije, manjka hormona štitnjače te simptom anksioznosti i depresije. Razgovor s ginekologom može usmjeriti daljnju dijagnostiku radi ciljanog liječenja.

Bolni zglobovi i sklonost osteoporozi

Zglobne hrskavice i kost također imaju receptore za estrogen te pad estrogena može uzrokovati bolove u zglobovima, smanjenu gustoću kostiju i sklonost prijelomima u kasnoj postmenopauzi. Znanstveno je dokazan preventivni učinak nadoknade estrogena na razvoj osteoporoze.

Održavanje normalne tjelesne težine postaje sve teže

Porast tjelesne mase te distribucija masnog tkiva prema struku posljedica su kombinacije sniženog estrogena, relativnog suviška androgena, blagog porasta kortizola i inzulinske rezistencije. Novija istraživanja povezuju pad estrogena i s promjenama u crijevnom mikrobiomu te stvaranju hormona važnih za osjećaj sitosti.

Umor, nedostatak energije, bolovi u zglobovima mogu smanjiti tjelesnu aktivnost, nesanica i depresija mogu  uzrokovati poremećaj centra za regulaciju gladi te povećan unos kalorija. Tako može nastati začarani krug nezadovoljstva, pretilosti, sklonosti kroničnim bolestima i smanjene kvalitete života.  

Nadoknada estrogena dokazano smanjuje rizik prekomjernog dobivanja na tjelesnoj masi učinkom na inzulinsku osjetljivost, stabilizaciju raspoloženja, regulaciju centra za glad, kvalitetu sna, a čini se i učinkom na crijevni mikrobiom.

freepik

Smanjenje seksualne želje

Odnos s partnerom, tjelesna kondicija i ranija redovitost spolnih odnosa imaju važan utjecaj na intimni život u perimenopauzi.

Smanjenje seksualne želje može biti posljedica kombinacije hormonskih utjecaja na centre za seksualnu motivaciju i raspoloženje u mozgu, stresnog načina života, promjene doživljaja vlastitog tijela i seksualne privlačnosti te vaginalne suhoće i atrofije što smanjuje doživljaj ugode, a može se javiti i  nelagoda, bol i krvarenje

Nadoknada estrogena i gestagena s androgenim učinkom može poboljšati raspoloženje i seksualnu motivaciju, a primjena vaginalne terapije poboljšava prokrvljenost, elastičnost i vlažnost što je neophodno za osjećaj ugode. Vaginalna terapija može biti pojedinačno ili u kombinaciji -  estrogen,  DHEA, hijaluronska kiselina, PRP, radiofrekvencija, laser.

Tegobe s mokrenjem

Neodgodiv nagon i učestalo mokrenje, peckanje, ponavljane upale mokraćnog mjehura, inkontinencija mogu biti znak nedostatka estrogena. Lokalna vaginalna terapija koje se primjenjuju u liječenju vaginalne atrofije (lokalni estrogen, hijaluron, PRP, radiofrekvencija, laser),  ujedno može djelovati preventivno i terapijski na tegobe s mokrenjem.  

Koža je tanja, suha, sklona nastajanju bora

Estrogen potiče prokrvljenost kože, sintezu kolagena, elastina i hijaluronske kiseline, glavnih sastojaka kože odgovornih za mladenački izgled i hidrataciju kože, smanjuje oksidativni stres kod izloženosti dugotrajnom UV zračenju, potiče cijeljenje rana i imunološki odgovor.

Primjena estrogena isključivo kao anti-aging tretman se ne preporučuje, ali u žena koje ga uzimaju zbog drugih simptoma, učinak na kožu je evidentan.

Njega kože u menopauzi: Tri ključna savjeta stručnjaka za zdrav i mladolik izgled

Neredovite menstruacije

Produljen ili skraćen ciklus, promjena obilnosti menstruacije, krvarenja između menstruacija  znak su hormonskih promjena koje prethode menopauzi (zadnja menstruacija u životu). Obzirom da žene vrlo često pokušavaju same riješiti „hormonski“ problem uzimanjem različitih preparata u slobodnoj prodaji, vrlo je važno upravo u perimenopauzi napraviti ginekološki pregled jer su s godinama sve češći nehormonski uzroci nepravilnih krvarenja – polipi, miomi, adenomioza, ali i maligne bolesti spolnog sustava.

Tek kad se isključe organske bolesti, može se primijeniti hormonska terapija za regulaciju menstrualnih ciklusa i prevenciju obilnih krvarenja.

Zbrka s hormonima

Za liječenja simptoma perimenopauze na tržištu postoje različiti preparati – biljni preparati koji sadrže fitoestrogene, bioidentični hormoni te registrirani lijekovi s prirodnim ili sintetskim hormonima koji su provjereni u kliničkim istraživanjima.

Bilo koju vrstu preparata da se žena odluči uzimati treba se posavjetovati s ginekologom o učinkovitosti i sigurnosti. Naziv „prirodan“ ili „bioidentičan“ ne znači da je u potpunosti siguran ili da ne izaziva interakcije s drugim lijekovima.

Kome se preporučuje hormonsko nadomjesno liječenje?

Hormonsko nadomjesno liječenje se preporučuje ženama koje su ušle u ranu (prije 45. godine), a naročito u prijevremenu menopauzu (prije 40. godine). Ženama u periodu prirodne perimenopauze (45 – 55. godine) preporučuje se ovisno o težini simptoma i prisutnosti zdravstvenih rizika.

Prije uzimanja bilo koje hormonske terapije, potrebno je napraviti ginekološku kontrolu, uzeti detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu kako bi se procijenila sigurnost uzimanja hormona, napraviti određene laboratorijske analize te mamografiju i ultrazvuk dojki.

Životni vijek je produljen i žene danas provode trećinu svog života u postmenopauzi,  zato je vrijeme perimenopauze vrlo važno jer preventivni pregledi, zdrav životni stil, prehrana i tjelovježba imaju presudnu ulogu u prevenciji kroničnih i malignih bolesti te održanju vitalnosti i kvalitete života u postmenopauzi.

Autor: Jadranka Belan Žuklić dr.med., specijalist ginekologije i porodništva, poliklinika Gyneksperta