Rak pluća najčešći je oblik raka u svijetu i vodeći uzrok smrti među oboljelima od raka. U 2022. godini dijagnozu ove bolesti dobilo je oko 2,5 milijuna ljudi, a više od 1,8 milijuna ih je preminulo. Iako rak pluća uzrokovan pušenjem i dalje čini većinu dijagnoza diljem svijeta, stope pušenja opadaju već desetljećima.

No, kako broj pušača opada u mnogim zemljama, raste udio slučajeva raka pluća kod osoba koje nikada nisu pušile.

Trenutačno se između 10 i 20 % slučajeva raka pluća dijagnosticira kod osoba koje nikada nisu bile pušači. "Rak pluća kod nepušača sve se više prepoznaje kao zaseban oblik bolesti, s jedinstvenim molekularnim karakteristikama koje izravno utječu na odluke o liječenju i ishode terapije", objašnjava Andreas Wicki, onkolog iz Sveučilišne bolnice u Zürichu, Švicarska. Iako je prosječna dob u trenutku dijagnoze slična kao kod pušača, mlađi pacijenti s rakom pluća češće su nepušači.

"Kad vidimo pacijente od 30 ili 35 godina s rakom pluća, oni su gotovo uvijek nepušači", dodaje Wicki, a prenosi BBC.

Još jedna razlika leži u vrsti raka koja se dijagnosticira. Do 1950-ih i 1960-ih najčešći oblik raka pluća bio je planocelularni karcinom – rak koji započinje u stanicama koje oblažu dišne puteve. Nasuprot tome, kod nepušača se gotovo isključivo dijagnosticira adenokarcinom – rak koji počinje u stanicama koje proizvode sluz – i koji je danas najčešći oblik raka pluća i kod pušača i kod nepušača.

Najčešći tipovi raka i njihovi simptomi - prepoznajte ih na vrijeme!

Kao i kod drugih oblika raka pluća, adenokarcinom se najčešće otkriva u kasnijim fazama bolesti. "Ako imate tumor veličine 1 cm skriven negdje u plućima, nećete ga primijetiti", kaže Wicki. Rani simptomi, poput upornog kašlja, bolova u prsima, otežanog disanja ili piskanja, obično se pojavljuju tek kad je tumor veći ili se proširio. Osim toga, jaka povezanost pušenja i raka pluća može dovesti do toga da nepušači pripisuju simptome drugim uzrocima. "Zbog toga se većina slučajeva kod nepušača dijagnosticira tek u 3. ili 4. stadiju bolesti", ističe Wicki.

Rak pluća kod nepušača češći je kod žena

Žene koje nikada nisu pušile imaju više nego dvostruko veću vjerojatnost da obole od raka pluća u usporedbi s muškarcima nepušačima. Osim razlika u građi pluća i okolišnim čimbenicima, uzrok tome mogu biti i genetske mutacije koje su češće kod žena, posebice kod žena azijskog podrijetla. Jedna od najčešćih mutacija je EGFR – mutacija u genu koji kodira receptor za epidermalni čimbenik rasta (epidermal growth factor receptor), protein na površini stanica.

Stanice raka pluća kod osoba koje nikada nisu pušile obično imaju više genetskih promjena koje potiču rast tumora. Zašto su ove mutacije češće kod žena, osobito azijskih žena, još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno. Postoje određeni dokazi da bi ženski hormoni mogli igrati ulogu, pri čemu su određene varijante gena povezane s metabolizmom estrogena češće kod stanovnika istočne Azije. 

Nakon što su otkrivene mutacije koje mogu dovesti do raka pluća kod nepušača, farmaceutska industrija je počela razvijati lijekove koji ciljano blokiraju djelovanje tih proteina. Prvi EGFR inhibitori postali su dostupni prije otprilike 20 godina i većina pacijenata je tada pokazivala impresivan odgovor. Međutim, s vremenom su se pojavile stanice raka otporne na terapiju, što je dovelo do ponovne pojave bolesti. Posljednjih godina mnogo se radi na rješavanju ovog problema te su se na tržištu pojavile novije generacije lijekova.
Kao rezultat, prognoza za pacijente se znatno poboljšala. "Procjena preživljavanja za pacijente s ovakvim mutacijama danas je nekoliko godina", kaže Wicki. "Imamo pacijente koji su na ciljanoj terapiji više od 10 godina. To je ogroman napredak kada znamo da je prije 20 godina taj vijek bio kraći od 12 mjeseci."

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) - simptomi, uzroci i liječenje

Mjere prevencije

S obzirom na rastući broj slučajeva raka pluća kod nepušača, stručnjaci naglašavaju važnost razvijanja strategija prevencije za ovu populaciju. Identificirani su brojni rizični čimbenici. Primjerice, studije su pokazale da radon i pasivno pušenje povećavaju rizik. Također, izloženost dimu iz kuhanja ili loženju drva i ugljena u loše prozračenim prostorima može povećati rizik – pri čemu su žene, koje tradicionalno više vremena provode u zatvorenom prostoru, osobito ranjive.

Onečišćenje zraka na otvorenom još je značajniji čimbenik

Zapravo, vanjsko onečišćenje zraka je drugi vodeći uzrok svih slučajeva raka pluća, odmah nakon pušenja. Istraživanja su pokazala da ljudi koji žive u visoko zagađenim područjima imaju veću vjerojatnost da umru od raka pluća nego oni koji žive u čišćim sredinama. Posebno se opasnima smatraju male čestice koje potječu iz ispušnih plinova i izgaranja fosilnih goriva.

U budućnosti bi broj smrtnih slučajeva od raka pluća uzrokovanih onečišćenjem zraka mogao porasti u zemljama poput Indije, koja trenutačno ima neke od najviših razina onečišćenja zraka u svijetu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

U Ujedinjenom Kraljevstvu je, prema istraživanju Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 1.100 osoba u 2022. godini oboljelo od adenokarcinoma pluća kao posljedica onečišćenja zraka. "No, nisu svi ti slučajevi kod nepušača," kaže Harriet Rumgay, epidemiologinja i koautorica studije. Adenokarcinom se javlja i kod pušača, osobito onih koji koriste cigarete s filtrom. "Još uvijek postoji mnogo toga što ne znamo," dodaje Rumgay. "Potrebna su daljnja istraživanja kako bismo razjasnili različite čimbenike, kao i, primjerice, koliko dugo je potrebno biti izložen onečišćenju zraka da bi se razvio rak pluća."

Kako zagađenje zraka može potaknuti rak pluća kod osoba koje nikada nisu pušile, a nose EGFR mutaciju, predmet je istraživanja u Institutu Francis Crick u Londonu. "Kada razmišljamo o okolišnim kancerogenima, obično ih povezujemo s izravnim oštećenjem DNK", kaže William Hill, istraživač u laboratoriju za evoluciju raka i nestabilnost genoma. "No naše istraživanje iz 2023. godine sugerira da spomenute čestice ne uzrokuje izravne mutacije u DNK, već ‘bude’ uspavane mutirane stanice u plućima i pokreće ih na put prema raku."

Iako su razine zagađenja zraka u Europi i SAD-u pale posljednjih desetljeća, učinak tih promjena na učestalost raka pluća još nije vidljiv. "Vjerojatno je potrebno 15 do 20 godina da se promjene u izloženosti odraze na stope raka pluća, ali to još ne znamo sigurno", kaže Christine Berg, umirovljena onkologinja iz Nacionalnog instituta za rak u SAD-u. Slika se dodatno komplicira zbog klimatskih promjena koje će vjerojatno imati utjecaj u budućnosti.

Kako se terapije poboljšavaju, rak pluća kod nepušača postaje bolest s boljim ishodima. Moguće je da će upravo ovaj oblik raka postati najčešći, mijenjajući način na koji društvo percipira ovu bolest – koja se i dalje često, nažalost, doživljava kao "krivnja" samog pacijenta. "Ideja da su pacijenti barem djelomično sami krivi za svoju bolest i dalje je raširena", zaključuje Wicki.

A. A.