Desetljećima se smatralo da su bakterije u našim crijevima uglavnom problem — uzročnici infekcija i bolesti. Danas znamo da je istina gotovo suprotna. Crijevni mikrobiom, skup bilijuna mikroorganizama koji žive u našem probavnom sustavu, sve se više prepoznaje kao jedan od ključnih čimbenika ljudskog zdravlja — a možda i kao neotkriveni organ koji smo dugo ignorirali.

Nadutost, antibiotici i loša probava: Nutricionistica otkriva kako vratiti ravnotežu crijeva

„Mikrobiom je u osnovi bio neotkriveni organ ljudskog tijela", objašnjava Dennis Kasper, profesor medicine i imunologije na Sveučilištu Harvard, čije istraživanje već pet desetljeća osvjetljava tu složenu vezu. Prema pisanju Harvard Medicinea, Kasperova istraživanja pokazala su da bakterije u crijevima imaju ključnu ulogu u razvoju imunološkog sustava — bez njih, kako kaže, „zaista smo imunodeficijentni."

Probiotici nisu bili odgovor

Nakon što je početkom 2000-ih sekvenciranje DNA omogućilo masovnu analizu crijevnih bakterija, uslijedio je pravi boom. Više od 200 tvrtki lansiralo je proizvode temeljene na mikrobiomu, od probiotika do personaliziranih terapija. Ulagači su ulili milijarde dolara. No većina kliničkih ispitivanja nije dala očekivane rezultate, a mnoge su tvrtke propale.

Razlog? Mikrobiom je, kako kaže Kasper, „stvarno, stvarno kompliciran" — složeniji čak i od ljudskog genoma. Jednostavno dodavanje bakterija u obliku kapsula nije dovoljno kada ne razumijemo kako točno te bakterije komuniciraju s tijelom.

Freepik

Ključ su molekule, ne same bakterije

Pravi napredak dolazi iz detaljnijeg, strpljivijeg istraživanja. Kemičarka Sloan Devlin s Harvarda otkrila je da, iako se crijevne bakterije razlikuju od osobe do osobe, različiti sojevi često proizvode iste ključne molekule. Te molekule djeluju poput hormona — mogu ubrzati ili usporiti metabolizam, a neke čak sudjeluju u proizvodnji tvari identične aktivnoj komponenti lijeka odobrenog za liječenje postporođajne depresije.

"Liječnik je rekao da su mi crijeva 5 godina starija od mene, evo što sam promijenio"

To otvara potpuno novi pravac razvoja lijekova — ne temeljen na samim mikrobima, već na malim molekulama koje oni stvaraju, za što farmaceutska industrija već ima provjerene metode i regulatorne okvire.

Crijeva i mozak: neočekivana veza

Možda najintrigantniji smjer istraživanja tiče se veze između mikrobioma i mozga. Jun Huh, profesor imunologije na Harvardu, istražuje kako molekule koje proizvode crijevne bakterije šalju signale koji dospijevaju sve do živčanog sustava. Harvard Medicine izvještava da su Huhova istraživanja na miševima pokazala kako promjene u crijevnom mikrobiomu mogu utjecati na razvoj Alzheimerove bolesti, ALS-a, pa čak i autizma.

Uklanjanje crijevnih bakterija kod miševa genetski predisponiranih za autizam smanjilo je ponašanja slična autizmu. Mijenjanje mikrobioma majke tijekom trudnoće imalo je sličan učinak na potomstvo. Radi se tek o preliminarnim nalazima na životinjskim modelima, no otvaraju fascinantna pitanja o tome koliko naša crijevna flora oblikuje naš um.

Strpljenje kao znanstvena vrlina

Istraživači upozoravaju na pretjerani optimizam. Sloan Devlin uspoređuje mikrobiom s istraživanjem raka — prošla su desetljeća temeljnih istraživanja prije nego što je imunoterapija postala stvarnost. „Trebat će nam još najmanje deset godina temeljnih mehanističkih istraživanja", procjenjuje.

No rezultati već stižu. Kasper je u suradnji s kolegama s Harvarda pokazao da mikrobne molekule utječu na to koliko dobro pacijenti reagiraju na imunoterapiju kod raka — i da blokiranje određenih molekula može poboljšati učinkovitost liječenja.

Mikrobiom više nije rubna tema. Postaje središte moderne medicine — polako, ali sigurno.