Svaka peta prerana smrt povezana je s kardiovaskularnim bolestima (KVB). Ipak, dobra vijest je da se velik dio tih slučajeva može spriječiti. Nažalost, milijuni ljudi žive s nedijagnosticiranim čimbenicima rizika - poput povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi ili šećerne bolesti - koji se često otkrivaju tek kada je već prekasno.

Upravo na to upozoravaju vodeći stručnjaci za kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj ovaj tjedan, kada se i obilježava Svjetski dan srca.

Podaci HZJZ-a pokazuju da je u 2023. godini od bolesti cirkulacijskog sustava umrlo 19.937 osoba, što je za 2366 manje nego godinu ranije - ohrabrujući znak da prevencija i liječenje daju rezultate. Ipak, zabrinjava činjenica da se u posljednjih deset godina broj smrti od kardiovaskularnih bolesti gotovo udvostručio.

Iako zvuči poražavajuće, stručnjaci ističu da se čak 80% bolesti srca i moždanog udara može spriječiti zdravim životnim navikama i pravovremenim otkrivanjem rizika. Jednostavne provjere poput mjerenja krvnog tlaka, osnovnih laboratorijskih testova i pregleda srca mogu napraviti veliku razliku, stoji na stranicama Hrvatske kuće srca.

Važno je znati i da aritmije (nepravilni otkucaji srca) ponekad mogu biti prvi znak da sa srcem nešto nije u redu. Iako nisu sve aritmije opasne, one mogu upozoriti na prikrivene srčane bolesti ili povećan rizik od ozbiljnijih komplikacija – stoga ih nikada ne treba zanemariti.

Pojam „aritmija” odnosi se na bilo kakav poremećaj u brzini ili ritmu otkucaja srca. Tijekom aritmije, električni impulsi mogu biti prebrzi, prespori ili nepravilni, što uzrokuje nepravilan rad srca.

Kada srce ne kuca pravilno, ne može učinkovito pumpati krv. To znači da pluća, mozak i ostali organi ne dobivaju dovoljno krvi i kisika, što može dovesti do ozbiljnih oštećenja ili prestanka rada organa, navode stručnjaci s heart.org

Što je aritmija?

Do aritmije dolazi kada srce kuca prebrzo, presporo ili s nepravilnim ritmom. Električni impuls koji „pokreće” svaki otkucaj dolazi iz sinoatrijskog (SA) čvora, poznatog i kao prirodni srčani pacemaker. Kada ti impulsi ne rade kako treba ili se poremete, nastaje aritmija koja može utjecati na sposobnost srca da učinkovito pumpa krv.

Mnogi ljudi mogu osjetiti neke od simptoma aritmije, kao što su:

• osjećaj lupanja ili preskakanja srca (palpitacije)
• vrtoglavica ili nesvjestica
• kratak dah

Međutim, kod nekih osoba aritmije nemaju nikakvih simptoma i otkriju se slučajno, tijekom pregleda za neku drugu bolest.

Šest ranih simptoma srčanog udara - neki se mogu javiti i mjesec dana ranije

Što uzrokuje aritmiju?

Neki ljudi se rode s urođenim srčanim manama koje se kasnije manifestiraju kao aritmije. Aritmije se mogu pojaviti u svim životnim dobima - od adolescenata do osoba starijih od 100 godina.

Faktori rizika ovise o vrsti aritmije, ali uključuju:

• starenje
• povišeni krvni tlak
• prekomjernu tjelesnu težinu
• pušenje
• pretjeranu konzumaciju alkohola
• bolesti i stanja koja slabe srce
• obiteljsku sklonost aritmijama

Koje aritmije zahtijevaju liječničku pažnju?

Aritmije se mogu podijeliti u tri skupine:

Aritmije koje obično nisu ozbiljne

• Osjećaj da je srce „preskočilo otkucaj”. To su prolazni simptomi koji traju svega nekoliko sekundi i često nisu razlog za brigu. Mogu nastati zbog stresa, anksioznosti, previše kave ili čak bez očitog razloga.

Kada posjetiti liječnika?

• ako palpitacije traju dulje od nekoliko sekundi ili se često ponavljaju
• ako osoba već ima poznatu srčanu bolest

U većini slučajeva ove aritmije nisu opasne, ali posjet liječniku može donijeti mir i sigurnost.

Aritmije koje treba pratiti

Neke vrste aritmija potrebno je redovito nadzirati, jer u određenim situacijama mogu zahtijevati liječenje.

1. Prijevremene ventrikularne kontrakcije: To se događa kada donji dio srca „preuranjeno” otkuca. Najčešće nisu razlog za brigu, ali ako ih ima puno, mogu uzrokovati oštećenje srca i zato ih treba pratiti uz stručnu pomoć.
2. Tahikardija: To znači da srce kuca prebrzo (više od 100 otkucaja u minuti). Sinusna tahikardija – normalna reakcija na stres, vježbu, povišenu temperaturu; ne smatra se aritmijom. Supraventrikularna tahikardija – nastaje kada električni impulsi iz gornjeg dijela srca rade nepravilno. Simptomi mogu biti neugodni, ali najčešće nije opasna.
3. Bradikardija: To je usporen rad srca. Kod mladih i sportaša često znači zdravo i snažno srce. Sama brojka otkucaja nije toliko važna koliko to kako se osoba osjeća. Ako nema simptoma, najčešće nije opasno.

Liječenje može uključivati:

• promjene životnog stila (gubitak kilograma, manje alkohola, liječenje apneje)
• jednostavne tehnike (masaža vrata, disanje) koje liječnik može pokazati
• lijekove (antiaritmici, beta-blokatori)
• zahvate poput ablacije, pacemakera ili defibrilatora – ovisno o vrsti aritmije

Aritmije koje zahtijevaju hitno liječenje

Atrijska fibrilacija (AFib)

Nepravilan rad srca koji remeti pumpanje krvi. Češća je kod starijih, muškaraca i osoba sa srčanim bolestima. Povećava rizik od moždanog udara i s vremenom se pogoršava ako se ne liječi.

Znanstveno potvrđeno: Vitamin D3 usporava starenje, štiti srce i mozak

Liječenje uključuje lijekove (beta-blokatori, antiaritmici), ablaciju, antikoagulanse (lijekove za razrjeđivanje krvi) ili ugradnju uređaja.

Ventrikularna tahikardija (VT)

Brza aritmija u donjim komorama srca. Može biti prolazna, ali ako traje, ozbiljna je i može dovesti do srčanog zastoja. Liječenje: defibrilator (ICD), lijekovi ili ablacija.

Ventrikularna fibrilacija (VFib)

Vrlo ozbiljna aritmija koja može uzrokovati iznenadnu smrt. Liječenje uključuje ICD i lijekove. Kod pacijenata s visokim rizikom (npr. oni sa srčanim zatajenjem ili nakon srčanog udara) ICD se može preporučiti i preventivno.

Aritmije mogu značajno utjecati na kvalitetu života i ponekad su znak drugih srčanih bolesti. Zato je važno pratiti kako se srce ponaša i na vrijeme potražiti liječničku pomoć. Ponekad je dovoljna samo potvrda da nema razloga za brigu – a kada je liječenje potrebno, ono može poboljšati simptome i produžiti život.

Ana A.