Neka srčana stanja ne počinju naglo, već se razvijaju tiho i postupno. Simptomi se često javljaju neprimjetno i lako se pripisuju stresu, umoru ili godinama. Upravo zato kardiološki pregled može biti ključan za rano otkrivanje problema i sprječavanje ozbiljnijih komplikacija.

1. Osjećaj pritiska ili nelagode u prsima

Bol, stezanje, pečenje ili osjećaj težine u prsima, osobito tijekom fizičkog napora, jedan su od najčešćih znakova srčanih problema. Takvi simptomi mogu upućivati na bolest koronarnih arterija ili smanjen protok krvi prema srcu. Ako se bol javlja u mirovanju, širi se prema ruci, vratu ili čeljusti ili je praćena mučninom i znojenjem, potrebno je hitno potražiti liječničku pomoć.

2. Kratkoća daha i neobjašnjiv umor

Osjećaj nedostatka zraka ili izražen umor, čak i pri manjim naporima, mogu biti rani znakovi zatajenja srca. Mnogi ljudi ove simptome zanemaruju jer se razvijaju postupno. Posebno su sumnjivi ako se pojavljuju pri aktivnostima koje su ranije bile bez problema, poput penjanja stepenicama ili hodanja.

3. Oticanje nogu, stopala ili trbuha

Zadržavanje tekućine u tijelu može biti znak da srce ne pumpa učinkovito. Otekline se najčešće primjećuju na gležnjevima i potkoljenicama, ali mogu zahvatiti i trbuh. Takvi simptomi često zahtijevaju dodatne pretrage koje nadilaze klasični fizikalni pregled.

4. Dugotrajno povišen krvni tlak

Visoki krvni tlak dugoročno opterećuje srce i krvne žile. Ako se vrijednosti tlaka ne uspijevaju regulirati promjenama načina života, povećava se rizik od oštećenja srca, moždanog udara i drugih komplikacija.

5. Dijabetes

Dijabetes značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, često i prije pojave očitih simptoma. Redoviti kardiološki nadzor može pomoći u ranom otkrivanju promjena na srcu i smanjenju dugoročnih rizika.

Freepik

6. Dijagnosticirana periferna arterijska bolest

Bol u nogama pri hodanju ili već postavljena dijagnoza periferne arterijske bolesti može upućivati i na suženja krvnih žila srca. Osobe s ovim stanjem imaju povećan rizik od srčanog i moždanog udara.

7. Ubrzan, nepravilan ili preskakujući rad srca

Osjećaj lupanja, preskakanja ili nepravilnog srčanog ritma može biti znak poremećaja poput fibrilacije atrija. Bez liječenja, takva stanja povećavaju rizik od moždanog udara i zatajenja srca. Ako su smetnje česte, dugotrajne ili praćene vrtoglavicom i nesvjesticom, potreban je kardiološki pregled.

8. Obiteljska povijest rane srčane bolesti

Ako su bliski članovi obitelji imali srčane bolesti u mlađoj dobi, osobni rizik može biti veći. Genetika može utjecati na krvni tlak, masnoće u krvi i zdravlje krvnih žila. U takvim slučajevima preporučuje se raniji i redoviti nadzor srca, čak i ako trenutno nema simptoma.

9. Dob iznad 60 godina uz slabost 

Kod starijih osoba sve je češći oblik zatajenja srca kod kojeg je snaga izbacivanja krvi očuvana, ali je srce krutije i slabije se puni. Simptomi su često blagi u početku, zbog čega se dijagnoza postavlja kasno.

10. Opća obiteljska povijest kardiovaskularnih bolesti

Poznavanje zdravstvene povijesti obitelji daje važne informacije o vlastitom riziku. Srčane i krvožilne bolesti često imaju nasljednu komponentu, čak i kada se simptomi još nisu pojavili.

Zašto je važno reagirati na vrijeme?

Simptomi poput umora, kratkoće daha ili oticanja često se razvijaju postupno i lako se pripisuju svakodnevnom stresu, godinama ili manjku kondicije. Upravo zato mnogi srčani problemi ostaju neprepoznati sve dok ne dođe do ozbiljnijih tegoba. 

Kardiolog upozorava: Ova 4 suptilna simptoma mogu ukazivati na ozbiljne srčane probleme

Pravodobni pregled kod kardiologa omogućuje otkrivanje ranih promjena na srcu, kada je liječenje najučinkovitije i kada se mogu spriječiti teže komplikacije poput zatajenja srca, srčanog ili moždanog udara. Ako prepoznajete jedan ili više navedenih znakova, savjetovanje sa stručnjakom nije razlog za zabrinutost, već odgovoran korak prema očuvanju dugoročnog zdravlja i kvalitete života, piše Hunterdon Cardiovascular Associates.