Povodom Svjetskog dana bubrega koji se obilježava svakog drugog četvrtka u ožujku prisjećamo se koliko je zdravlje ovih organa važno. Ovogodišnji slogan “Zdravlje bubrega za sve: Zdravlje ljudi, zdravlje planeta” želi ukazati na povezanost zdravlja bubrega i očuvanja zdravog okoliša jer onečišćena priroda i nekontrolirane klimatske izmjene nepovoljno utječu na zdravlje bubrega. Osim toga, mnogi ljudi često uzimaju različite lijekove koji štete bubrezima i toga uopće nisu svjesni, a o tome razgovaramo sa specijalisticom nefrologije, dr. Anom Jelaković.

Lijekovi poput ibuprofena često se uzimaju bez previše pažnje i razmišljanja o nuspojavama, a mogu naštetiti zdravlju bubrega

Do oštećenja bubrežne funkcije najčešće dolazi ako osoba svakodnevno i dugotrajno koristi nesteroidne antireumatike (NSAID, lijekovi kao što su ibuprofen, ketonal, voltaren): “U najgorim slučajevima nastaje analgetska nefropatija i nepovratno se bubrežno tkivo zamjenjuje ožiljkastim tkivom. Ovi lijekovi, osim što u dugotrajnoj upotrebi mogu oštetiti funkciju bubrega, već u kratkoročnom uzimanju mogu dovesti do porasta krvnog tlaka, pogoršanja kontrole hipertenzije ili mogu utjecati na djelovanje i/ili nuspojave drugih lijekova s kojima se uzimaju.”

Kako je spomenuto, ibuprofen je jedan od čestih lijekova koje mnogi uzimaju bez prevelikog razmišljanja. Može se reći da su mlađe i zdrave osobe u načelu otpornije pa neće doživjeti trajno oštećenje niti nakon više desetaka dana uzimanja nesteroidnih antireumatika, ali to ne znači da se rizik treba u potpunosti zanemariti.  Međutim, ako tijekom uzimanja ovih lijekova imate simptome povraćanja, visoke temperature ili proljeva koji lako dovode tijelo do dehidracije, moguć je neželjeni učinak na oštećenje bubrežne funkcije.

Izvanredan uspjeh transplantacijskog tima KBC-a Rijeka

Stariji su ljudi u posebnoj opasnosti jer kako organizam stari, tako opada i bubrežna funkcija. Iako je ovo stanje sasvim normalno i zna se da je nakon 45. godine normalno da glomerularna filtracija (mjera kojom računamo funkciju bubrega) pada tempom od 1 ml/min, potrebno je osvijestiti i to da sposobnost ostarjelih bubrega da metaboliziraju razne spojeve poput sastavina nekih lijekova ili dodataka prehrani slabi.

Dr. Jelaković je ovo dočarala zanimljivom analogijom: “Usporedite to s probavom; ne očekujete od mršave starije gospođe od 89 godina da pojede 3 kg pečene janjetine ili da sudjeluje u natjecanju u jedenju hot dogova. Nemojte onda očekivati niti da će njezini bubrezi bez problema izlučiti metabolite raznih lijekova. Ne želimo nepotrebno stigmatizirati starije osobe da imaju bubrežnu bolest ako nema drugih znakova bubrežne bolesti izuzev snižene glomerularne filtracije, ali što se tiče lijekova, dozu moramo prilagoditi bubrežnoj funkciji.”

Zajednička upotreba nekih lijekova povećava rizik od bolesti bubrega

Ako se analgetici, antibiotici i neki imunomodulatorni ili imunosupresivni lijekovi koriste zajedno, moguće je da će doći do pogoršanja funkcije bubrega. Zbog toga je iznimno važno pažljivo praćenje bubrežne funkcije i prilagodba doze lijekova ako je istovremena primjena više lijekova nužna.

Kada se govori o općoj populaciji, u velikog je broja ljudi pristuna arterijska hipertenzija. Vrlo je često udružena s povišenim masnoćama, a dugo neliječena hipertenzija uz debljinu i druge čimbenike rizika (pušenje i manjak fizičke aktivnosti) lako dovede do šećerne bolesti.

Freepik

“Sva ta stanja sama po sebi oštećuju bubrežnu funkciju, te zahtijevaju liječenje s više vrsta lijekova. Ljudi tada moraju koristiti lijekove za povišen tlak, antihipertenzivne, lijekove za masnoće, statine odnosno hipolipemike te lijekove za sniženje šećera u krvi, hipoglikemike. Na većini svih tih skupina lijekova u uputama piše da ih ne smije upotrebljavati osoba s bubrežnim oštećenjem”, objašnjava dr. Jelaković.

Ovo su klauzule farmaceutskih tvrtki u čijim kliničkim studijama najčešće nije bilo osoba s teškim bubrežnim oštećenjima pa se pacijenti često uplaše i na početku liječenja odbijaju redovito uzimati terapiju: “Bolesnici trebaju znati da su lijekovi koje im propisuju specijalisti, bilo obiteljske medicine ili internističkih struka, sigurni i kod narušene bubrežne funkcije. Dapače, vrlo često ih dajemo upravo u svrhu usporenja propadanja bubrežne funkcije. U nekim slučajevima ne uvodimo sve lijekove zajedno (dva za povišen tlak, za šećer, za zaštitu bubrega) već dodajemo jednog po jednog i u razmacima nekoliko tjedana pratimo kako se kreće bubrežna funkcija. Na taj način i specijalist može biti siguran da nije naštetio bolesniku, a i bolesnik ima više povjerenja u danu terapiju i savjete liječnika.”

Dehidracija i uzimanje inhibitora protonske pumpe

Dehidracija pobuđuje simpatički živčani sustav i tada se odvija cijela komplicirana kaskada hormonskog odgovora, a sve kako bi tijelo održalo prokrvljenost najvitalnijeg organa, mozga. Kada postoji manjak tekućine, tijelo šalje signale u bubrege i oni tada otpuštaju niz hormona koji stišću sve krvne žile u tijelu, kako bi se ostatak tekućine preusmjerio u opskrbu mozga: “To stiskanje krvnih žila ostavlja bubrežno tkivo (i druga tkiva) u relativnoj ishemiji, to jest manjku hranjivih tvari i kisika, što opetovano i dugoročno može rezultirati trajnim oštećenjima. Dehidracija kod osoba s već od ranije sniženom funkcijom bubrega može značajno narušiti ostatnu funkciju.”

Freepik

Dr. Ana Jelaković kaže i da zdrave osobe, s druge strane, imaju nešto što se naziva funkcijskom rezervom, kako bubrega, tako i ostalih organa (srca, crijeva), pa se prolazna dehidracija neće odraziti na funkciju njihovih bubrega. Za osobe s oštećenom bubrežnom funkcijom situacija je drugačija. Ovo je pogotovo točno kada je dehidracija udružena s nižim arterijskim tlakom (primjerice za ljetnih vrućina) te one tada mogu lako razviti i bubrežno zatajenje, akutno oštećenje.

Liječnici: Mjerljivo smo bliže mogućnosti presađivanja svinjskih organa ljudima

Antibiotici su još jedna opasnost za bubrege starijih osoba i osoba s drugim bolestima. Kada se razvije akutna tubularna nekroza (oštećenje tkiva bubrega) vrlo brzo tkivo bubrega biva zamijenjeno ožiljkastim tkivom, a te su promjene trajne. Važno je spomenuti i inhibitore protonske pumpe, lijekove za smanjenje želučane kiseline koje mnogi uzimaju dugi niz godina bez želučanih tegoba: “Nekada im te lijekove njihovi liječnici propisuju nekritički, jer eto, uzimaju puno lijekova pa da im ne padnu teško na želudac. Inhibitori protonske pumpe vežu se trajno i odlažu u bubrežni intersticij, fino djelatno tkivo bubrega, te mogu sudjelovati u bubrežnom oštećenju zajedno s drugim lijekovima za koje smo puno svjesniji da oštećuju bubrežnu funkciju. U našim ambulantama nastojimo ukidati sve lijekove koji bolesnicima nisu nužno potrebni.”

Koje laboratorijske nalaze treba kontrolirati ako se dugoročno uzimaju lijekovi koji opterećuju bubrege?

Mjerenje krvnog tlaka trebalo bi biti nešto što barem jednom godišnje mjere i zdrave osobe. Svi bi trebali znati vrijednosti glomerularne filtracije, masnoća u krvi, šećera i albumina u urinu.

Freepik

„Osim kreatinina prema kojem računamo eGFR, za pravilnu ocjenu bubrežne funkcije nužno je znati i razinu albumina u običnom jednokratnom nalazu urina, što nazivamo albumin-kreatinin omjer“, objašnjava liječnica. Dodaje kako je, zahvaljujući nastojanjima Hrvatske lige za hipertenziju i dugotrajnim naporima prema nacionalnom osiguravatelju, danas moguće napraviti te pretrage u laboratorijima primarne zdravstvene zaštite kod osoba koje imaju povećan rizik za razvoj bubrežne bolesti, a među njima nisu samo oboljeli od dijabetesa.

Liječnica Manja Prašek: Zabluda je da je dijabetes "kazna" ili posljedica loše prehrane

Učestalost kontrola ovisi o početnim vrijednostima eGFR-a i albuminurije. Kod osoba koje na početku nemaju oštećenje bubrega, ali dugotrajno uzimaju lijekove koji mogu utjecati na bubrežnu funkciju, savjetuje se da se eGFR i albumin/kreatinin omjer kontroliraju otprilike svaka tri mjeseca.