Povodom obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa razgovarali smo sa prim. mr. sc. Manjom Prašek, dr. med., predsjednicom Zagrebačkog dijabetičkog društva.

Svjetski dan dijabetesa obilježava se svake godine 14. studenoga, na rođendan Sir Fredericka Bantinga, koji je s Charlesom Bestom otkrio inzulin 1922. godine.

Šećerna bolest iznimno je raširena u svijetu, pa tako i kod nas, a prema najnovijim podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj je tijekom prošle godine zabilježeno više od 396.000 osoba sa šećernom bolešću. Nažalost, pretpostavlja se da dio osoba još uvijek nema postavljenu dijagnozu pa je procjena da je ukupan broj oboljelih od ove bolesti zapravo veći od pola milijuna te stalno raste.

S obzirom na to da se dijabetes na svojim počecima javlja kao pojačana žeđ, umor, zamućen vid, učestalo mokrenje, pojačan apetit ili nagli gubitak težine, ljudi ga obično pripisuju svakodnevnom stresu i umoru. Zbog toga bolest nerijetko biva otkrivenom tek kada već dođe do komplikacija u organizmu.

O samoj bolesti

Dijabetes, ili šećerna bolest, kronično je stanje u kojem tijelo više ne može pravilno regulirati razinu glukoze u krvi. Glukoza koju unosimo hranom ulazi u krvotok, a njezin porast inače je signal gušterači da otpusti inzulin. Inzulin djeluje kao „ključ“ koji omogućuje glukozi da iz krvi uđe u stanice gdje se koristi kao energija. Kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga stanice ne mogu učinkovito koristiti, glukoza ostaje u krvotoku i s vremenom oštećuje tkiva i organe.

Postoje tri glavne vrste dijabetesa. Kod dijabetesa tipa 1, autoimuni proces uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja u djece i mladih, naglo nastupa i zahtijeva doživotno uzimanje inzulina. Dijabetes tipa 2 razvija se mnogo sporije, obično godinama. Tijelo i dalje proizvodi inzulin, ali ga ne koristi pravilno. Ovaj oblik čini više od 90 posto svih slučajeva, često je povezan s prekomjernom tjelesnom težinom, manjkom tjelesne aktivnosti i genetskom predispozicijom. Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće i povećava rizik od komplikacija kod majke i djeteta, a nakon poroda može nestati, ali žene koje su ga imale imaju veći rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 kasnije u životu, prenosi HZJZ.

U početku dijabetes može biti potpuno bez simptoma, zbog čega mnogi ni ne znaju da ga imaju. Rizični čimbenici uključuju pretilost, sjedilački način života, obiteljsku povijest bolesti i određene etničke skupine kod kojih se tip 2 češće javlja. Jetra također igra važnu ulogu jer oslobađa glukozu između obroka, a u dijabetesu taj se mehanizam narušava pa dodatno povisuje GUK. Iako se točan uzrok dijabetesa ne zna, jasno je da kombinacija genetike i čimbenika okoliša ima veliku ulogu.

Pretjeran unos šećera u djetinjstvu povećava rizik od kroničnih bolesti, upozoravaju stručnjaci

Edukacija oboljelih temelj je uspješnog liječenja šećerne bolesti

Dr. Prašek na samom je početku naglasila da je edukacija oboljelih osoba najvažnija kako bi se dijabetes uspješno liječio. Osoba koja razumije svoju bolest, kaže nam, točno zna kako reagirati na promjene razine glukoze, prepoznaje simptome hipoglikemije (niska razina glukoze) i u stanju je prilagoditi prehranu ili tjelesnu aktivnost. Ovo je način da se postigne bolja regulacija bolesti i smanji rizik od komplikacija. “Edukacija daje samopouzdanje i kontrolu nad bolešću, što je jednako važno kao i sama terapija”, napominje, pa nastavlja: “Na sreću, Zagreb ima razvijenu mrežu edukativnih programa, no uvijek postoji prostor za napredak. Zagrebačko dijabetičko društvo kontinuirano organizira predavanja, radionice, savjetovališta i grupe podrške za sve dobne skupine – od djece i roditelja do starijih osoba. Cilj nam je da edukacija postane stalni proces, a ne jednokratni događaj.”

Zanimalo nas je kako Zagrebačko dijabetičko društvo pomaže oboljelim osobama i njihovim obiteljima. Saznali smo da Društvo djeluje već više od 27 godina te pruža stručnu, edukativnu i emocionalnu podršku svima kojima je ona potrebna. Također, organiziraju besplatne javnozdravstvene akcije, obiteljske kampove, radionice za djecu i roditelje, psihološka i nutricionistička savjetovališta. Tu su i različiti klubovi za djecu, mlade, roditelje, ali i starije osobe. “Naš je cilj da nitko ne bude sam u suočavanju s dijabetesom”, naglašava dr. Prašek.

Zablude o dijabetesu

Liječenje dijabetesa počinje prilagodnom prehrane i tjelovježbom jer pravilno izbalansirani obroci, raspoređeni tijekom dana pomažu u održavanju stabilne razine glukoze, a redovita tjelesna aktivnost povećava osjetljivost na inzulin i poboljšava cjelokupno zdravlje. Ono što bi svi trebali zapamtiti to je da ne postoje namirnice koje se ne smiju jesti, već je sve potrebno pravilno kombinirati i jesti u točnim količinama.

“Jedna od najvećih zabluda je da je dijabetes „kazna“ ili isključivo posljedica loše prehrane. Dijabetes tipa 1 nije moguće spriječiti i nastaje zbog autoimunog procesa, dok se tip 2 može odgoditi i bolje kontrolirati zdravim stilom života. Također, mnogi misle da oboljeli ne smiju jesti „slatko“ – no, uz pravilnu kontrolu i plan, sve se može, ali s mjerom”, komentira dr. Prašek naše pitanje o tome s kakvim se zabludama susreću oboljeli od dijabetesa.

Predijabetes ne boli, ali upozorava – pametnim navikama spriječite razvoj dijabetesa tipa 2

Dotaknuli smo se i teme o izazovima. Mladi i djeca obično imaju problem s prihvaćanjem bolesti i svakodnevnom rutinom koju zahtjeva bolest kakva je dijabetes. Nijedan dan osobe sa šećernom bolešću ne može proći bez mjerenja glukoze, opreza i prilagodbe prilikom jela i korištenja inzulina, a to je nešto što djeci ponekada teško pada. Odrasli ljudi najčešće se susreću s pojačanim stresom i emocionalnim teretom bolesti posebno ako su u radnom odnosu pa se svaki dan moraju nositi s obvezama na poslu te istovremeno kontrolirati svoju bolest. Doktorica naglašava da, unatoč tome, uz dobru edukaciju i podršku, svatko tko ima dijabetes može voditi potpuno ispunjen i aktivan život.

Tehnološki dosezi obećavaju

Tehnologija je unijela pravu revoluciju u liječenju dijabetesa te je budućnost na tom polju iznimno svijetla. Sustavi za kontinuirano praćenje glukoze i pametne inzulinske pumpe, poput hibridnih sustava zatvorene petlje, omogućuju precizniju regulaciju glukoze, manje hipoglikemija i bolju kvalitetu života. Djeca i roditelji sada mogu mirnije spavati, a odrasli su postali slobodniji u svakodnevnim aktivnostima.

Poruka dr. Prašek za kraj glasi: “Osobama koje su nedavno saznale da imaju dijabetes poručila bih da nisu sami i da je dijabetes, uz dobru edukaciju, samokontrolu i podršku, bolest s kojom se može živjeti dugo, aktivno i s osmijehom. Najvažnije je naučiti razumjeti svoje tijelo, redovito surađivati s liječnikom i potražiti podršku u udrugama poput Zagrebačkog dijabetičkog društva – jer dijeljenjem iskustava sve postaje lakše.”