ZDRAVLJE

Kalcifikati u ramenu – zašto nastaju, kada bole i kako ih liječimo?

| Autor: Dr. sc. Marko Šimunović, dr. med. specijalist kliničke radiologije supspecijalist ultrazvuka/Sponzorirani članak
Ultrazvuk ramena u poliklinici Medikol        Foto: Poliklinika Medikol

Ultrazvuk ramena u poliklinici Medikol Foto: Poliklinika Medikol

Što su kalcifikati u ramenu?

Kalcifikati u ramenu predstavljaju nakupine kristala kalcijeva hidroksiapatita unutar tetiva rotatorne manšete. Iako ih pacijenti često nazivaju „kamencem u ramenu“, ne radi se o pasivnom taloženju kalcija iz krvi, već o aktivnom biološkom procesu koji se odvija unutar same tetive.

Najčešće nastaju u tetivi supraspinatusa, jednoj od ključnih tetiva rotatorne manšete koja sudjeluje u podizanju ruke i stabilizaciji ramenog zgloba.

Zašto nastaju kalcifikati?

Točan uzrok nastanka kalcifikata još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Međutim, danas znamo da se radi o procesu koji prolazi kroz nekoliko razvojnih faza. U određenom dijelu tetive dolazi do promjene tetivnih stanica koje počinju nalikovati stanicama hrskavice.

Takvo tkivo postaje pogodno za stvaranje sitnih kristala kalcija koji se postupno organiziraju u kalcifikat. Važno je naglasiti da se kalcifikat nalazi unutar same tetive (intrasupstancijski), a ne oko tetiva.

Dr. Marko Šimunović                                 Foto: MedikolDr. Marko Šimunović Foto: Medikol

Gdje se kalcifikati najčešće nalaze i postoje li određene faze kalcifikata?

Najčešće se nalaze u tetivi supraspinatusa – jednoj od tetiva rotatorne manšete koja sudjeluje u podizanju ruke. Razlog je što taj dio tetive trpi veliko mehaničko opterećenje i ima slabiju prokrvljenost, što pogoduje nastanku promjena koje dovode do kalcifikacije. Postoji nekoliko faza razvoja kalcifikata;

·       Prekalcifična faza

U ovoj fazi dolazi do promjena unutar tetive koje stvaraju preduvjete za nastanak kalcifikata. Većina pacijenata nema nikakve simptome.

·       Formativna faza 

Počinje taloženje kalcijevih kristala i formiranje kompaktnog kalcifikata. Simptomi su često blagi, javljaju se pri određenom pokretu zbog mehaničke iritacije tetive ili potpuno izostaju.

·       Resorptivna faza

Ovo je najvažnija, ali i najčešće najbolnija faza bolesti. Organizam spontano počinje razgrađivati kalcifikat. Tvrdi depozit postupno se pretvara u gustu, pastoznu masu konzistencije slične pasti za zube ili gustom mlijeku. U toj fazi kalcifikat na ultrazvuku često poprima izgled ciste ispunjene gustim sadržajem.

·       Postkalcifična faza

Nakon razgradnje kalcifikata slijedi proces cijeljenja i remodeliranja tetive.

Kada kalcifikati najviše bole?

Najizraženiji simptomi gotovo uvijek se javljaju tijekom resorptivne faze. Tada dolazi do naglog porasta tlaka unutar tetive, aktivacije upalnih stanica, intenzivne lokalne upalne reakcije i mogući prodor kalcijskog sadržaja u okolna tkiva ili burzu. Pacijenti najčešće opisuje sljedeće simptome:

  • iznenadna i izrazito jaka bol u ramenu
  • noćni bolovi
  • nemogućnost ležanja na zahvaćenoj strani
  • bol pri podizanju ruke
  • značajno smanjen opseg pokreta.

Koliko traje resorptivna faza i kako je liječiti?

Vrijeme trajanja te faze je vrlo individualno, od nekoliko tjedana, pa do nekoliko mjeseci kod nekih osoba. Većina pacijenata započinje liječenje nesteroidnim protuupalnim lijekovima, izbjegavanjem pokreta koji izazivaju jaku bol, fizikalnom terapijom.
Jedan od najučinkovitijih zahvata za liječenje kalcifikata u resorptivnoj fazi je barbotaža, odnosno ispiranje kalcifikata pomoću fiziološke otopine pod kontrolom ultrazvuka (lavaža kalcifikata).

Što je barbotaža ili lavaža kalcifikata?

Barbotaža (lavaža) je minimalno invazivan, ultrazvučno vođen zahvat kojim se kalcifikat ispire iz tetive. Naziv dolazi od francuske riječi barboter, što u prijevodu znači bućkati, brčkati se ili pljuskati.

U Poliklinici Medikol zahvat se izvodi pod kontrolom ultrazvuka, što omogućuje precizno pozicioniranje igle unutar samog kalcifikata. Nakon ulaska u kalcifikat, fiziološkom otopinom razrjeđuje se njegov sadržaj te se aspirira kroz iglu. Tijekom zahvata često se evakuira karakterističan bijeli sadržaj mliječne konzistencije koji predstavlja razmekšani kalcifikat u fazi resorpcije.

Cilj zahvata nije nužno ukloniti svaki mikroskopski ostatak kalcija, već značajno smanjiti volumen depozita i ubrzati prirodni proces cijeljenja.

Kalcifikati u ramenu                         Foto: MagnificKalcifikati u ramenu Foto: Magnific

Što se događa s tetivom nakon barbotaže?

Nakon uklanjanja kalcifikata na njegovu mjestu ostaje manji defekt unutar tetive. To je očekivan nalaz i ne znači da je došlo do puknuća tetive. Tijekom sljedećih tjedana organizam postupno reparira to područje stvaranjem novog kolagena i remodelacijom tkiva. Kod većine pacijenata tetiva zadržava svoj strukturni integritet i funkciju te prolazi kroz uredan proces cijeljenja bez značajnih posljedica.

Koje su moguće komplikacije?

Barbotaža ili lavaža smatra se sigurnim zahvatom, no kao i svaki medicinski postupak nosi određene rizike. Komplikacije su rijetke, ali moguće i najčešće uključuju:

  • kratkotrajno pojačanje boli
  • iritaciju burze (subakromijalni bursitis)
  • nepotpuno uklanjanje kalcifikata
  • vrlo rijetko infekciju ili ozljedu okolnih struktura

Jedna od potencijalnih komplikacija je razvoj tzv. „smrznutog ramena” (adhezivnog kapsulitisa), osobito ako se rame nakon zahvata prestane koristiti zbog boli.

Zašto se nakon barbotaže radi hidrodilatacija ramena?

Nakon zahvata barbotaže kod pojedinih pacijenata (ovisno o kliničkoj slici) provodi se i ultrazvučno vođena hidrodilatacija ramenog zgloba.

Iskustvo liječnika u Poliklinici Medikol pokazuje da kombinacija ova dva postupka može:

  • ubrzati oporavak,
  • brže smanjiti bol,
  • poboljšati pokretljivost ramena,
  • značajno smanjiti rizik razvoja adhezivnog kapsulitisa.

Tako se ne liječi samo kalcifikat, već se nastoji očuvati puna funkcija ramenog zgloba tijekom oporavka.

Može li se kalcifikat ponovno pojaviti?

Kod većine pacijenata nakon uspješnog ispiranja i smirivanja procesa kalcifikat se više ne vraća – poručuju iz Poliklinike Medikol. Ipak, dio pacijenata može razviti novi depozit na istom ili drugom mjestu unutar rotatorne manšete. Rizik ponovne pojave ovisi o biologiji same tetive, mehaničkom opterećenju i predispoziciji za stvaranje kalcifikata.
Važno je naglasiti: ponovna bol u ramenu ne znači automatski da se kalcifikat vratio – uzrok može biti i upala tetive, burze ili ukočenost ramena.

Za više informacija javite se pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na [email protected].

 

 


Podijeli: Facebook Twiter